×

Tuzla

USVOJEN AMANDMAN ZA POVEĆANJE IZNOSA GRANTA ZA MLADE

22 Decembra, 2021BiHMladiPolitikaTuzla
USVOJEN AMANDMAN ZA POVEĆANJE IZNOSA GRANTA ZA MLADE
S ponosom možemo reći da su sredstva za izdvajanje iz budžeta Grada namijenjena za stavku Grant za projekte za mlade povećana za 7.000 KM, te da sada ukupno iznose 30.000 KM.
Rezultat je ovo višegodišnje borbe za povećanje novčanih izdvajanja za pomenutu stavku, a sve kako bi mladi ljudi dobili više prostora za implementaciju svojih ideja i razvoj Tuzle kao Grada mladih.
Omladinski pokret Revolt, kao organizacija registrirana u Registru omladinskih organizacija, a koja ima mogućnost apliciranja na projekte unutar ovog granta i koja je to činila, smatrao je da su su iznosi predviđeni za ovu stavku izuzetno niski. Grant za projekte za mlade do sada je imao procentualno jedno od najmanjih izdvajanja. Stoga smo kontinuirano inzistirali na promjeni pozivajući se na Strategiju za mlade 2017-2026 s akcionim planom za 2017-2019. godinu, koja je u 2018/19 predvidjela povećanje sredstava za 23.000 KM na 30.000 KM, predložili smo da se to učini ove godine.
Za pohvalu je činjenica da su vijećnici i vijećnice prepoznali značaj povećanja sredstava, prvenstveno za rad mladih, a time i razvoj Grada.
Naravno da smo primijetili da i u samom Gradskom vijeću pušu neki pozitivni vjetrovi prouzročeni podmlađivanjem i aktiviranjem mladih na strani vlasti što ovim putem cijenimo i podržavamo.
Jer, samo kroz zajednički angažman i jasno precizirane ciljeve uspjeh je zagarantovan.
Ovo je samo mali korak ka naprednijem društvu. U budžetu se mora vidjeti da je intencija Grada da sačuva mlade koji su već tu. Ali, pored toga, da privuče nove mlade koji će u Tuzli vidjeti svoju mogućnost za napredak.▫️
***
Podsjetimo, Omladinski pokret Revolt je 18.11.2021. godine održao Javnu raspravu o Nacrtu budžeta Grada Tuzla za 2022. godinu, a na kojoj je Pokret izložio svoje prijedloge, ali i otvorio prostor za ostale građane i građanke da izlože svoje.
Kao i prethodnih godina, išli smo s jednim nama jako bitnim amandmanom, a koji se tiče nedovoljnih finansijskih sredstava za projekte udruženja mladih u oblasti kulture i sporta u Gradu Tuzla.

Pročitaj više...

MAĆEHINSKI ODNOS DRUŠTVA PREMA RUDARIMA

21 Decembra, 2021BiHKolumnePolitikaTuzla
MAĆEHINSKI ODNOS DRUŠTVA PREMA RUDARIMA
AUTORICE: Azra Musić, Anamarija Divković, Sarah Idrizovic
Dan rudara oduvijek je bio važan datum. Jedan od onih za koje se u školama pripremaju priredbe. Naročito ako je u vašem mjestu radio rudnik. U i oko Tuzle to je značilo značajan broj manifestacija. Većina porodica imala je barem jednog člana koji je bio rudar, a u kućama su česti predmeti koji simbliziraju rudare i rad u rudnicima.
Život rudara nije nimalo lak. Nije bio čak ni onda kada je rudarstvo predstavljalo dobar dio privrede. Način rada nije bio na zadovoljavajućem nivou, što se, naravno, odrazilo i na njihov društveni položaj.
Uprkos tome, rudari su, kao i većina drugih radnika, imali značajnu ulogu u razvoju kulture. Sportski i kulturni klubovi osnivani su u okviru njihovih rudnika, te su tako nastajale razne sekcije koje su doprinosile daljem razvoju rudara.
Naravno, ne možemo govoriti o naslijeđu rudara bez da se osvrnemo na njihovu zajedničku borbu.
Rudari su u rudničkim oknima, krampama udaraju o zidove slabo osvijetljenih tunela, kolicima izvoze rudu na površinu. Smrti na radu su česte, a znak za sreću je molitva i vapaj za srećom – potrebnom više no ikad, 2021. je godina.
Stotinu i jednu godinu nakon Husinske bune dešava se nova velika borba za radnička prava. Rudari ukazuju na prevare i korupciju koja se pruža kroz citav sistem. I opet su glasni. Ukazuju na nepravdu koja im se godinama servira. Obustavljaju svoj rad i počinju borbu za prava koja im pripadaju. Ostatak društva ih razumije, vjeruje im i divi im se.
Svi smo u istom sosu, ali rudarska borba ostaje manje-više samo njihova borba. Prilika za društveno jedinstvo i reformu je propuštena. Ovaj su put sami riješli svoj problem, ali za par godina ćemo naići na kolektivnu krizu. Samo ćemo tada, pored već postojećih problema korupcije i kriminala, imati još jedan: gašenje termoelektrana kao njihovih najvažnijih kupaca čime postaje upitna i potreba postojanja rudnika. Bar u obimu koji imamo danas.
Bosna i Hercegovina već godinama kasni s reformom energetskog sistema, a svima se baca prašina u oči pričom kako rude ima i kako ne postoji razlog za brigu. I dok cijeli svijet teži energetskoj neutralnosti i obećava nametanje viših cijena na energiju i proizvode nastale iz “crne” energije, mi smo pokrili uši rukama i nadamo se razvoju elektrana – ovakvih kakve ih sad poznajemo. Jer, sve za profit. Pa makar on bio i kratkoročni.
O važnosti i značaju naših vrijednih rudara pričamo premalo, Ili nikako. A oni su vrijedni svakodnevnog pomena. Njihove ruke čine jedan stub naše države. Dok neumorno rade u teškim uslovima i sa zastarjelom mehanizacijom, teret koji nose ne očituje se samo u fizičkom smislu. Tu je i onaj teži teret. Onaj koji se nosi na duši kada znate da svakim ulaskom u jamu iskušavate sreću, a iza vas je porodica koju morate prehraniti.
Ovdje – gdje se za život zarađuje stotinama metara ispod zemlje, gdje sunce slabo grije, a kora hljeba nikad nije bila teža, ostaje nam samo to da čvrsto stanemo uz naše rudare, i danas, glasnije no ikad, kažemo: “Sretno, komorati!”

Pročitaj više...

Izložba “Kad fotografije progovore”

10 Decembra, 2021BiHMigrantiMladiTuzla
Izložba “Kad fotografije progovore”
Omladinski pokret Revolt u saradnji s Fondacija Boris Divković organizuje izložbu s panel diskusijom pod nazivom “Kada fotografije progovore”.
Izložba s diskusijom će se održati u ponedjeljak, 13.12., u Domu mladih u Tuzli, s početkom od 18h.
Tema događaja će biti “Aktivizam kroz umjetnost fotografije”.
Izložbu možete pogledati u periodu 13.-16.12.2021. godine.
Partneri projekta: Centar za kulturu Tuzla
***
Detaljnije o projektu:
Projekat „Kada fotografije progovore“ je nastao u okviru alumni grupe Akademije političke odgovornosti koju organizuje Fondacija Boris Divković u saradnji sa Centre Party International i Heinrich-Böll-Stiftung. Učesnici našeg projekta su odabrali fotografije koje su poslužile kao pokretači diskusije o određenim temama iz oblasti ljudskih prava. U fokusu diskusija je bilo kršenje ljudskih prava i učešće zajednice u rješavanju tog problema, te uloga dijaloga kao principa i početne tačke u svim ovim koracima. Ukupno je održano šest online sesija.
Ova izložba i panel diskusija je inspirisana online sesijom “Balkanska ruta i aktivizam mladih” u sklopu koje su učesnici razgovarali o ovoj temi, a kao pokretači diskusije su služile fotografije koje su na njih ostavile jak utisak.
Sada je cilj ovakav događaj organizovati uživo u vidu izložbe najboljih fotografija prošlogodišnjih sesija, predstaviti ih široj publici i također dalje razvijati razgovore na ove teme, koji će biti sastavni dio izložbe. Izložba će biti postavljena u Tuzli u periodu 13-16.decembra.
Izložba sa panel diskusijom na temu “Imam pravo na kretanje” održana je prošli mjesec u Mostaru. Istu je planiramo organizovati još u Banja Luci i Tuzli. Svaki od navedenih gradova će imati zasebnu temu o kojoj će se razgovarati prilikom otvorenja izložbe.
Bilo bi nam izuzetno zadovoljstvo ako biste prihvatili naš poziv za saradnju, posebno kada je riječ o Vašem dugogodišnjem iskustvu u oblasti aktivizma i ljudskih prava.

Pročitaj više...

05.12. – Međunarodni dan volontera

5 Decembra, 2021MladiTuzla
05.12. – Međunarodni dan volontera

 

Jučer smo, povodom Međunarodnog dana volontera (05.12.), prisustvovali panel diskusiji o važnosti volontiranja i uticaju koji volontiranje ima na razvoj mladih. Poslije panel diskusije održana je promocija nevladinih organizacija koje djeluju na području Tuzle, među njima i Revolt.

Zahvaljujemo se Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini na pozivu i pohvaljujemo odličnu organizaciju događaja.

 

 

Pročitaj više...

ČAS SAMOODBRANE ZA ŽENE I LGBT OSOBE

13 Oktobra, 2021Tuzla
♀️ Žene se svakodnevno suočavaju sa prijetnjom od fizičkih napada i nesigurnosti. Partijarhalno društvo normalizovalo je pojavu nasilja kao odgovor na tuđi identitet i egzistenciju. Poznavanje samoodbrane vraća tjelesno samopouzdanje koje nam ova prijetnja oduzima, ono predstavlja individualni znak otpora ugnjetavanju.
✊? Omladinski pokret Revolt u sklopu projekta “Siguran grad – korak ka sigurnijem prostoru za žene i LGBT osobe” organizuje otvoreni čas samoodbrane. Kao pripadnice ove grupa, razumijemo mentalnu iscrpljenost koju strah od napada uzrokuje. Cilj aktivnosti jeste promovisanje izgradnje vještina samoodbrane koje kod pojedinca/ke izgrađuju osjećaj sigurnosti, i vraćaju kontrolu u ruke žena.
⏱️ Čas će se održati 16.10.2021. godine u Tuzli. O tačnom mjestu i datumu bit’ ćete obaviješteni na e-mail koji navedete u prijavi.
▫️S obzirom na epidemiološke mjere broj učesnika/ca je ograničen na maksimalno 35 osoba, stoga će za učešće biti potrebno prijaviti se putem linka:
•Za ponijeti:
čiste patike;
ugodna odjeća za treniranje.
Radujemo se našem druženju. Dobro nam došli/e! ✊?

Pročitaj više...

Da li je vrijeme da pozovemo na odgovornost za stanje na Univerzitetu u Tuzli? Ko nas sputava?

9 Juna, 2021ObrazovanjePolitikaTuzlaVlada TK
Da li je vrijeme da pozovemo na odgovornost za stanje na Univerzitetu u Tuzli? Ko nas sputava?

Krajem maja u Tuzli je održan četvrti po redu studentski forum pod nazivom “Ko nas sputava” u organizaciji Omladinskog pokreta Revolt, a koji je artikulisao probleme na bh. univerzitetima kao što su neodgovornost menadžmenta univerziteta prema sadašnjim i budućim studentima_ica, nedostatak dobrih praksi i načini organizovanja studenata_ica na bh. univerzitetima, ali i nedostatak informatizacije sa posebnim fokusom na Univerzitet u Tuzli.(u daljem tekstu UNTZ). Na Forumu se govorilo i o pozitivnim praksama na UNTZ-u, programima mobilnosti, održane su radionice sa srednjoškolcima_kama za upis na studij. Namjera je, također, bila organizirati i Sajam visokog obrazovanja čiji je glavni cilj bio promocija upisnih politika. Međutim, isti Sajam je vrh UNTZ-a kategorički odbio.

Ono što je bilo zajedničko svim bh.univezitetima jeste nemar menadžmenta univerziteta i krovnih studentskih tijela za stvarne probleme studenata_ica kao što je online nastava koja nije bila na kvalitetnom nivou, te neizmijenjen iznos školarine za znatno lošiji kvalitet nastave u toku pandemije COVID-a. Korijen problema nepostojanja informatizacije UNTZ krije se u neredovnom i nedovoljnom godišnjem izdvajanju finansijskih sredstava za IT infrastrukturu, a nedovoljno precizno definisana funkcija organizacijskih struktura u pogledu prava, odgovornosti i obaveza IT centra na nivou UNTZ i na nivou organizacionih jedinica (fakulteta), te nedostatak podrške osnivača (Skupštine TK) za zaposlenje osoblja IT centra i podrške nove sistematizacije radnih mjesta samo potvrđuju prethodno navedeno.

U Sarajevu su prošlogodišnji protesti, prema riječima našeg sagovornika, Nemanje Jovičića, ujedno i organizatora protesta, bili usmjereni na zahtjeve uspostavljanja nastavnog procesa na Medicinskom, Farmaceutskom i Stomatološkom fakultetu za medicinske grupacije predmeta, smanjenje školarina zbog manjeg kvaliteta nastave u toku pandemije COVID-19, vraćanje kriterijuma za budžetske korisnike_ice školarina sa prosjeka 8.5 na prosjek 8.0, odnosno ponovnu mogućnost sufinansiranja što većeg broja studenata_ica od strane Kantona Sarajevo. Od četiri zahtjeva, snagom protesta ispunjena su tri. Pritisak i protesti su trajali 3 dana sa fizičkom podrškom od po 50 studenata_ica, poštujući epidemiološke mjere, dok je stvarna podrška bila puno veća, dostižući brojku od 1000 studenata_ica.

S druge strane, u Zenici je prošlogodišnja inicijativa za proteste krenula sa Mašinskog fakulteta. Međutim, nakon što njihovi zahtjevi nisu bili ispunjeni, Medicinski fakultet, zajedno sa jednom od organizatorica, našom gošćom Foruma Larom Gadžun, uputio je zahtjeve Uniji studenata. Iako je postojao strah i podijeljeno mišljenje oko organizacije protesta, upućeni zahtjevi su djelomično usvojeni, te je pružen otpor nepravednom sistemu obrazovanja.

Slični razlozi za prošlogodišnje proteste na Sveučilištu u Mostaru jeste bio nemar studentskih tijela koji, prema riječima našeg sagovornika Marka Vračevića, predstavljaju jednu “uhljebističku platformu“.

Studenti_ice sa Sveučilišta u Mostaru, zajedno sa Markom, imali su ogromnu podršku kolega_ica. Ali, ni strah od sankcija od strane menadžmenta Sveučilišta nije izostao. Strah je bio opravdan, jer je upravo Marko trpio prijetnje disciplinskim mjerama, a čak mu se spremala i krivična prijava.

Neovisno od toga, protesti su bili uspješni, jer su imali konkretizirane zahtjeve i ogromnu podršku studenata_ica, osim, napominjemo, krovnih studentskih tijela.

Svi ovi bh.univerziteti imaju zajedničku paralelu, a to su problemi koji se godinama akumuliraju. Uprkos tome, na UNTZ nemamo proteste koje bi podržala većina studenata_ica sa jasno određenim zahtjevima koji ne štite interese menadženta i/ili odgovornih donosioca_teljica odluka u vezi UNTZ-a.

Želimo iskoristiti ovu priliku da pozdravimo napore pojedinaca_ki, profesora_ica, dekana_esa koji su se zalagali za bolji kvalitet nastave i promociju fakulteta na UNTZ. Naš tekst nema namjeru da generalizira i kritikuje sve organizacione jedinice UNTZ-a, već da skrene pažnju na trenutno stanje i kvalitet studiranja na UNTZ.

Shodno svemu navedenom postavljamo otvorena pitanja: Zašto nam nedostaje kritične mase na UNTZ? Da li je vrh Univerziteta svjesan da je isti javno dobro i da je svima koji žele poboljšati visoko obrazovanje cilj da što više studenata_ica upiše fakultete na UNTZ, te da je sami status zaposlenih upitan ukoliko nedostaje tih istih studenata_ica? Da li smo kolektivno svjesni da UNTZ nije privatno vlasništvo i da javni univerzitet MORA imati otvorena vrata, jer su studenti_ce ti od kojih zavisi kvalitet studiranja, ali i norme i plate profesora_ica?

Da li je Skupština TK kao osnivač UNTZ-a svjesna pada kvaliteta visokog obrazovanja dok u isto vrijeme raspravlja o tome na svojim sjednicama i daje dozvole za rad neakreditovanim, nekredibilnim privatnim univerzitetima? Da li je Ministarstvo Vlade TK shvatilo poruku i pozive Studentskog foruma ili im ti isti pozivi i vapaji za povratnom informacijom služe da podupiru klimave stolove u prostorijama Ministarstva?

Pročitaj više...

Da li ste za usvajanje Statuta Grada Tuzla?

12 Aprila, 2021PolitikaTuzla
Da li ste za usvajanje Statuta Grada Tuzla?

Fotografija preuzeta sa www.tuzlanski.ba

Lokalna samouprava osim funkcionalne lokalne vlasti obuhvata i organizirinje svih institucija imehanizama uređivanja odnosa u lokalnoj zajednici zasnovanih na neposrednoj demokratiji. Prema Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, regulišu i rukovode znatnim dijelom javnih poslova na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva. Prema politološkoj definiciji, lokalna samouprava podrazumijeva političko pravo građana da neposredno i putem svojih slobodno izabranih organa učestvuju u upravljanju javnim poslovima u lokalnoj zajednici i da je to zagarantovano ustavom i zakonom. (Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, 2007)
Jedan od glavnih obilježja lokalne samouprave jeste decentralizacija – odnosno slabljenje uticaja određenog centra političke moći i određene samostalnosti nižih nivoa vlasti.

Grad predstavlja samostalni političko-pravni subjekt u obliku jedinice lokalne samouprave.
Gradskim lokalnim vlastima pripada i to autonomno pravo da SVOJIM STATUTOM uređuje unutrašnju teritorijalno-administrativnu organizaciju.
Šta je nama građanima i građankama zajedničko u gradu kao jednoj kompleksnoj urbanoj, socijalnoj, ekonomskoj i kulturnoj zajednici ljudi? Snadbijevanje vodom i energijom. Gradski saobraćaj. Stanovanje. Predškolski odgoj i obrazovanje. Primarna zdravstvena zaštita. Kultura. Zaštita okoline. Rad ustanova i javnih preduzeća. Sportske i rekreativne aktivnosti.
Odluka o gradu Tuzla je usvojena 2014. godine. Statut Grada još uvijek nije.
Nacrt Statuta Grada Tuzla je usvojen 2014.godine. Međutim na sjednici održanoj 14. januara 2015.ovaj je Statut trpio razne rasprave i stavove u mandatu Gradskog Vijeća u periodu 2012-2016. pa sve do danas.
Grad Tuzla i dan danas funkcioniše po privremenoj Statutarnoj odluci o organizaciji Grada Tuzla gdje legalno primjenjuje Općinski Statut Tuzle i ispunjava uslove Zakona o Gradu Tuzla koji je usvojen 2. oktobra 2014. godine. U 2015. godini za nacrt Statuta Grada Tuzla je organizovana i javna rasprava zbog bitnosti mišljenja javnog mijenja i važnosti ovog pitanja za građane/ke. Što se tiče rasprave sporan je bio član 96. od kojeg se naknadno tražio stav i mišljenje Komisije za statutarna pitanja i propise. U novembru 2015. održana je tematska sjednica Kolegija Vijeća i Komisije za statutarna pitanja i propise. Zaključak je bio odgađanje ovog pitanja. Poslije izbora 2016. godine ovo pitanje se više nije našlo na dnevnom redu Gradskog Vijeća Tuzla, sve do 2017. godine kada je Komisija donijela zaključak da ne postoji zvaničan stav u vezi člana 96. nacrta Statuta Grada Tuzla, a koji se tiče izbora u mjesnim zajednicama.

U mandatu 2016-2020. je zatražen niz sastanaka Komisije za statutarna pitanja i propise, održani su sastanci sa političkim strankama, te je zatraženo je da se dostavi puna Informacija o dosadašnjoj proceduri oko Statuta kako bi se novi mandat upoznao s tim, i kako bi se izbjegle manipulacije. Ubrzo nakon toga je nastupio period predizborne kampanje za 2020. godinu, a pitanje Statuta se nastavilo odgađati jer nije postojao konsenzus oko jednog člana Statuta koji se tiče izbora u mjesnim zajednicama.

Komisija za statutarna pitanja i propise je primala naknade tokom svih godina, gdje izdvajanja za sve godine neusvajanja Statuta iznosi otprilike 147 000 KM.

Ova tačka dnevnog reda se našla i na posljednjoj sjednici GV Grada Tuzla. Sjednica je također trpila raspravu i još uvijek nije usvojen konsenzus oko pitanja Statuta Grada Tuzla, a vođena je i rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na posljednjoj sjednici održanoj 29.03.2021. godine izvedeni su sljedeći zakčljučci:
1. Zadužuje se Komisija za statutarna pitanja i propise da prilikom izrade prijedloga StatutaGrada Tuzla razmotri i analizira prijedloge, primjedbe i sugestije svih vijećnika, date tokom rasprave o Informaciji o provedenim aktivnostima na usvajanju Statuta Grada Tuzla.
2. Zadužuje se Stručna služba Gradskog vijeća da, u saradnji sa predsjedavajućim Gradskog vijeća razmotri i analizira diskusije svih vijećnika, date tokom rasprave o nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH, te da one koje ocjeni osnovanim, u formi prijedloga, primjedbi i sugestija dostavi predlagaču nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o principima lokalne samuprave u Federaciji BiH.
3. Zadužuje se Stručna služba Gradskog vijeća da izvod iz stenograma sa 4. sjednice Gradskog vijeća Tuzla, u dijelu rasprave o Informaciji o provedenim aktivnostima na usvajanju Statuta Grada Tuzla, dostavi Komisiji za statutarna pitanja i propise.
4. Gradsko vijeće Tuzla traži da se što prije održi sjednica Kolegija Gradskog vijeća na temu imenovanja savjeta mjesnih zajednica prema vežećem Statutu.

Jasmin Imamović, gradonačelnik Grada Tuzla je nakon konstituirajuće sjednice dao sljedeću izjavu za javnost, a povodom usvajanja Statuta Grada Tuzla: “Tuzla još uvijek nema usvojen Statut zbog problema dvotrećinske većine.” Poručuje da se ništa ne radi mimo zakona jer djeluju na bazi statutarne odluke.”Vidjet ćemo kako okupiti minimalno 21 vijećnika oko Statuta. Vidim da postoji volja i usaglašavanje teksta je jedan od zadataka svih nas zajedno.“
Iz ove izjave vidimo da postoji volja gradonačelnika za usvajanje Statuta, ali pitanje je da li će vlast prepoznati važnost i izboriti dvotrećinsku većinu u Vijeću da se pitanje Statuta u novom mandatu konačno riješi.

Statut Grada je važan dokument kojim se daje pravni legitimitet mjesnim zajednicama i autonomija. Veća politička moć mjesnih zajednica bi smanjila centralizaciju političke moći što trenutno nije slučaj kada je u pitanje primjenjivanje Statutarne odluke i Općinskog Statuta.

*Podaci vezani za proceduru (ne)usvajanja Statuta su preuzeti iz Stenograma sjednica Općinskog/Gradskog Vijeća i video snimaka sjednica Općinskog/Gradskog Vijeća (www.grad.tuzla.ba)

Pročitaj više...

Građanska participacija kao mjerilo stanja u (političkom) društvu

25 Februara, 2021Bez KategorijeBiHKolumnePolitikaTuzla
Građanska participacija kao mjerilo stanja u (političkom) društvu

PIŠE: Almasa Bečić

 

Participacija (lat. participare – učestvovati, sudjelovati, učešće, biti dio nečega, dijeliti nešto, zajedničko uživanje nekog dobra) znači učestvovati u procesu identifikacije potreba, istraživanju potencijalnog rješenja, donošenju odluka i planiranju akcija unutar zajednice. U procesu razvoja demokratske političke kulture putem građanske participacije svaki građanin treba imati priliku da u lokalnoj zajednici bude aktivan i stiče potrebno iskustvo za paticipaciju na višim nivoima.

Postoji više faza građanske participacije. Prva faza podrazumijeva informisanje gdje je lokalna samouprava u obavezi da informiše svoje građane, pruži im detaljan uvid u proces predlaganja, a zatim i donošenja odluka. Druga faza, konsultacije s građanima, podrazumijeva viši stepen građanske participacije gdje se kroz određene elemente lokalna samouprava konsultuje sa građanima na određenom problemu. Posljednja faza, aktivno učešće građana u procesu donošenja odluka, je faza u kojoj građani predlažu rješenja, učestvuju u njihovoj izradi, dok lokalna samouprava donosi konačnu odluku.

Mjesto gdje započinju svi procesi jeste upravo lokalna zajednica. Iako najniži nivo demokratije i autonomije, ipak je moguće održati izravan dijalog među građanima, njihovim interesnim skupinama i politički izabranim vlastodršcima. Efikasna lokalna demokratija je stoga životno važna za više razine demokratije.

Viši nivoi demokratije su delegirani na način da odabrani pojedinci zastupaju stavove i interese lokalnih demokratija dosljedno ih braneći u sučeljavanju s drugim lokalnim demokratijama. Dosljedno braniti ne znači nametati, nego kroz argumentovan dijalog doći do rješenja koja će unaprijediti kako sam demokratski proces tako i definisanje institucija koje će te pozitivne pomake prenijeti na druge lokalne demokratije kao pozitivna iskustva.

Ojačavanjem institucija otvara se mogućnost da iste usporedbom sa sličnim rješenjima u regionu i najrazvijenijim demokratijama mogu doprinijeti modifikaciji i prilagođavanju delegirane građanske participacije lokalnih i viših demokratija s najrazvijenijim demokratijama u svijetu. U strukturi ovako uređenog sistema se nalaze najsposobniji pojedinci, a ne podobni kako je to u našem slučaju.

Da se vratimo na početak. Kakvo je stanje razvijenosti građanske participacije u našem slučaju? Recimo, u Tuzli. Konkretno u posljednja dva mjeseca na području Grada Tuzla održano je nekoliko javnih rasprava o Nacrtu budžeta kao najvažnijem dokumentu za lokalnu zajednicu, jer definiše okvire kretanja novčanih tokova u mandatnom periodu od četiri godine. Porazan je podatak da se na tim javnim raspravama nisu pojavili građani koji bi trebali da iznesu svoje ideje, prijedloge, incijative, potrebe i primjedbe.

Ovo što se dogodilo u Tuzli sumnjam da je usamljeni slučaj, te vjerujem da se stanje može preslikati na cijelu Bosnu i Hercegovinu. Na ovaj način, budžeti lokalnih demokratija su potpuno otuđeni od građana i svode se tek na ličnu opservaciju i lobiranje interesnih političkih grupa koje budžete koriste po svom nahođenju. Ne ulazim u suštinu namjera istih, bilo da se radi o dobrim ili lošim, ali obično se to svede na onu narodnu: Put do pakla popločan je dobrim namjerama.

Umjesto aktivnog učešća post festum se vode ratovi na društvenim mrežama o nelogičnostima, zaboravljenim interesima građana, neuređenim ulicama, nebrizi o pristupu objektima za invalidna lica, divljim deponijama, neurednom snadbijevanju vodom i toplotnom energijom, održavanju infrastrukture, čišćenju snijega, neredovnom pranju ulica i šta sve već ne. Nezadovoljstvo na društvenim mrežama kroz kritizerstvo “stvara” nove opozicione političare koji takvo stanje koriste za ličnu promociju „braneći“ interese građana. Tada stvari kulminiraju. Građani koji su propustili priliku da kroz građansku participaciju učestvuju aktivno po mjesnim zajednicama na kreiranju trošenja budžeta, prije svega, na rješavanje njihovih problema, glasaju za političare koji su istu tu priliku propustili, te na bazi obećanja često obezbjeđuju mandate i ostvaruju lični interes. Time se ugrožava neposredna demokratija, a otvara prostor za pojedinačnu trgovinu bez ikakve građanske kontrole. Opet, po našoj narodnoj, građani od gotovine prave veresiju.

Zato, treba krenuti od prvog koraka, a to je motivacija građana za participaciju. Građani i građanke moraju slobodno govoriti vodeći računa o javno izgovorenoj riječi inzistirajući na odgovornosti onih koje su birali bez obzira na način participacije: putem glasanja, referenduma, općinskih vijeća ili vijeća mjesne zajednice, javne izložbe, te javne rasprave građani mogu participirati u procesu donošenja odluka. Također, neki od novih oblika participacije građana uključuju: samoorganiziranje građana, stvaranje različitih saveza građana, stvaranje javnog prostora kako bi raspravljali o zajedničkim projektima. Građani moraju biti svjesni da se njihov glas mora čuti i uvažavati, jer su oni jedini koji aktivno mogu uticati na situaciju i tok događaja.

Pročitaj više...

©2023 Omladinski Pokret Revolt · Sva prava zadržana.