Sjećate li se dječaka iz Lukavca, istog onog dječaka koji je 14.06.2023. godine pokušao ubiti svog nastavnika?
Znate li možda gdje je taj dječak? Prema informacijama dobijenim od profesora iz Lukavca, dječak slobodno hoda ulicama grada.
Šta mislite koliko je još takvih dječaka u Bosni i Hercegovini?
Omladinski pokret Revolt poziva mlade, aktiviste i aktivistice sa područja cijele Bosne i Hercegovine da se pridruže Ljetnoj školi političkog aktivizma, sedmodnevnoj edukaciji koja za cilj ima podizanje nivoa političke pismenosti mladih i poticanje mladih na aktivno učešće u procesima donošenja odluka, a koja će biti održana u periodu 11-17. septembra u Tuzli.
Bosna i Hercegovina jučer je zvanično dobila status kandidata. Na prvu, velika je to privilegija. No, pred nama je ogroman put koji moramo preći. Sve dok ne ispunimo uslove i reformske procese koji predstavljaju preduslov za dalji napredak ka EU, sjedit’ ćemo u predvorju iščekivajući zvaničan poziv gospođe Evrope.
Uz podršku Grada Tuzla i Instituta za razvoj mladih KULT, Omladinski pokret Revolt poziva mlade političke aktiviste i aktivistice sa područja cijele Bosne i Hercegovine da se pridruže Ljetnoj školi političkog aktivizma, sedmodnevnoj edukaciji koja za cilj ima podizanje nivoa političke pismenosti mladih i poticanje mladih na aktivno učešće u procesima donošenja odluka, a koja će biti održana u periodu 5-11. septembra u Tuzli.
Omladinski pokret Revolt poziva sve mlade aktiviste i aktivistice (18-30) da se prijave na Školu političkog aktivizma koja će se održati u periodu 22.-24.07.2022. godine.
Cilj škole je da kroz neformalno obrazovanje osnaži mlade ljude za učešće u procesima odlučivanja i donošenja odluka. Škola političkog aktivizma je programska i intenzivna aktivnost Omladinskog pokreta “Revolt” i svake godine izvede novu generaciju društvenoangažovanih mladih ljudi i aktivista_kinja. U tom smislu, prioritizirat’ će se učesnici_e koji nisu imali priliku do sada pohađati Školu političkog aktivizma u Revoltovoj organizaciji.
Učesnici i učesnice će imati jedinstvenu priliku da se educiraju iz područja političke i medijske pismenosti, ali i izgrade vještine za jači građanski angažman u različitim oblastima društvenog djelovanja u svojim zajednicama. Broj učesnika/ca je ograničen.
Teme kojima ćemo se baviti kroz trodnevnu edukaciju su:
– Civilno društvo i njegov uticaj na procese odlučivanja / Građanska hrabrost
– Politička ekonomija
– Medijska pismenost
– Izbori i izborni proces
Učesnici i učesnice koji/e pokažu značajne rezultate u toku ovog procesa, dobit’ će priliku da prisustvuju sedmodnevnoj Školi političkog aktivizma koja će biti održana početkom septembra u Tuzli.
Organizator snosi troškove smještaja, hrane i prijevoza.
Prijaviti se možete putem linka.
Rok za prijavu je 19.07.2022. godine.
Učesnici/e mogu očekivati povratnu informaciju o rezultatima prijave najkasnije do 20.07.2022. godine.
Za sva dodatna pitanja, možete se obratiti na e-mail adresu: [email protected] ili na broj telefona +38762355326.
Omladinski pokret Revolt poziva sve mlade aktiviste i aktivistice (17-30) s područja Distrikta Brčko da se prijave na Školu političkog aktivizma koja će se održati u periodu 01.-03.07.2022. godine.
Cilj škole je da kroz neformalno obrazovanje osnaži mlade ljude za učešće u procesima odlučivanja i donošenja odluka. Škola političkog aktivizma je programska i intenzivna aktivnost Omladinskog pokreta “Revolt” i svake godine izvede novu generaciju društveno-angažovanih mladih ljudi i aktivista_kinja. U tom smislu, prioritizirat’ će se učesnici_e koji nisu imali priliku do sada pohađati Školu političkog aktivizma u
Revoltovoj organizaciji.
Učesnici i učesnice će imati jedinstvenu priliku da se educiraju iz područja političke i medijske pismenosti, ali i izgrade vještine za jači građanski angažman u različitim oblastima društvenog djelovanja u svojim zajednicama. Broj učesnika/ca je ograničen.
Teme kojima ćemo se baviti kroz trodnevnu edukaciju su:
– Civilno društvo i njegov uticaj na procese odlučivanja / Građanska hrabrost
– Politička ekonomija
– Medijska pismenost
– Izbori i izborni proces
Učesnici i učesnice koji/e pokažu značajne rezultate u toku ovog procesa, dobit’ će priliku da prisustvuju sedmodnevnoj Školi političkog aktivizma koja će biti održana početkom septembra u
Tuzli.
Organizator snosi troškove smještaja, hrane i prijevoza.
Prijaviti se možete putem linka.
Rok za prijavu je 22.06.2022. godine.
Učesnici/e mogu očekivati povratnu informaciju o rezultatima prijave najkasnije do 24.06.2022. godine.
Za sva dodatna pitanja, možete se obratiti na e-mail adresu: [email protected] ili na broj telefona +38762355326.
Za društvo koje čini veliki broj pojedinaca i pojedinki koji smatraju neku informaciju ili vijest istinitom jer je „bilo na televiziji“ ili „pisalo u novinama“ ne možemo baš reći da je medijski pismeno. Takvo je naše društvo. Stariji članovi društva, oni koji su nas odgajali, živjeli su u jednom sistemu koji nije njegovao duh slobode medija i istina je dolazila uvijek iz jednog izvora – države odnosno partije. Oni nisu imali ni interneta, ni sve širine, pozitivne i negativne, koju internet sa sobom nosi. U školama se djecu generalno ne motiviše da propituje kako ni svijet oko sebe, tako ni medijski sadržaj koji konzumiraju. Ipak, pomaka ima i treba ih priznati.
Medijski radnici i nevladin sektor polahko počinju uviđati probleme koje nekritičko pristupanje medijima može proizvesti, te se udruženim snagama bore s tom pošasti. Ono što zaista otežava rad sa mladima jeste vrlo slabo uređen zakonski okvir u kojem mediji mogu djelovati. Tako, naprimjer, najveći problem predstavljaju anonimni portali i društvene mreže koji su najveći proizvođači lažnih vijesti koje onda često prenesu i neki relevantniji mediji, pa čak i javni servis. U današnjem trenutku, kad su klikovi (čitaj novac) njavažniji (možda i jedini!) motiv pri objavljivanju informacija, jasno je da mediji neće mnogo razmišljati da li objaviti neku lažnu vijest, dezinformaciju ili manipulaciju (a ako to rade na internetu, vrlo je vjerovatno da neće snositi nikakav vid odgovornosti). Način kako mediji rade i izvještavaju nije samo neka sporadična maligna (još jedna u nizu) društvena pojava. Moramo biti svjesni da su mediji oni koji vrlo često kreiraju javno mnijenje o raznim pitanjima, pa onda je valjda jasno da su mediji u interesu onih kojima treba društveno odobravanje za vlastito djelovanje. Najčešće su ovdje radi o političkim figurama. Pa tako se neka društvena grupa može do te mjere stigmatizirati ili predstaviti takvim neprijateljem da je publika, koja taj sadržaj konzumira, spremna fizički odstraniti tog neprijatelja. Takvih slučajeva kroz historiju ima mnogo kako onih ekstremnih do manje drastičnih. Počev od holokausta nad Jevrejima do agresije na Ukrajinu.
Državni aparat koji medije drži u svojim rukama moćan je do te mjere da odobri rat ili motiviše na nasilje. Neznanju se moramo oduprijeti. Svako od nas može djelovati, makar to bilo na našem mikro nivou, u krugu bliskih ljudi. Ja možda svojoj 80-godišnjoj rahmetli nani nisam mogla objasniti da polarni medvjedi iz Coca-Cola reklame nemaju ljudske karakteristike, da ih niko nije tako dobro istrenirao, da je to montaža, ali sigurno da mogu svojim informatički pismenim prijateljima koji ponekad prosto nemaju vremena da vijest pročitaju do kraja, pa samo pročitaju naslov.
„Ovaj blog je proizvod inicijative „Čitaj i Pitaj“ u sklopu koje je pripremljena i provedena istoimena medijska kampanje na društvenim mrežama i istoimeni online webinar.“
Tim platforme Radničkog univerziteta podržane od strane Udruženja Front Slobode, kroz javni konkurs za implementiranje grupnog projekta u vidu višemjesečne kolaborativne intervencije mladih aktivistkinja i aktivista u lokalnoj zajednici, a na temu zelene transformacije i društvene pravde, odnosno zelene tranzicije i društvene brige, odabrao je grupe od 3 do 5 mladih aktivistkinja i aktivista koje su tokom svojih aktivnosti podržane kroz finansijsku, programsku, mentorsku i tehničku pomoć kako bi sprovele niz aktivnosti u polju zelenog rasta i društvene brige u svojoj lokalnoj zajednici (intervencije, akcije, multimedijalni uradci raznih žanrova i formata, tribine, kampanje, i slično), u periodu od oktobra 2021. godine do marta 2022. godine.
Kolaborativne intervencije podržane su od strane Udruženja Front Slobode i Fonda otvoreno društvo BiH. Podršku tokom kolaborativne intervencije dobila je i grupa mladih aktivista i aktivistica, članova/ica Omladinskog pokreta Revolt. Intervencija, podesno nazvana „Ekokriminal i slučajevi deponija“, fokusirala se na problem ilegalnih deponija u BiH i Tuzlanskom kantonu. Kroz educiranje i razgovore sa sugrađanima i sugrađankama, tim za sprovođenje intervencije imao je priliku u javni i lični diskurs približiti značaj rješavanja ovog opšte rasprostranjenog problema.
Poboljšanje bosanskohercegovačkog društva kroz društveni aktivizam ima za cilj implementaciju novih platformi dijelovanja u polju zelenog rasta kroz kolaborativne intervencije u zajednici. Potrebno je jačanje ljudskih, infrastrukturnih i institucionalnih kapaciteta kako bi se napravio zaokret ka zelenom rastu fokusirajući se istovremeno i na društvenu brigu unutar zajednice. Kolaborativne intervencije u konačnici imaju za cilj promjenu paradigme u poimanju društvenog razvoja, te pitanja rada, energije i rasta u lokalnoj zajednici.
Na linku možete pronaći Vodič kroz ilegalne deponije koju su kreirale aktivistkinje i aktivisti Omladinskog pokreta Revolt.
Obilježavanje Međunarodnog dana maternjeg jezika, koji se slavi 21. februara, UNESCO je proglasio 1999. Generalna skupština Ujedinjenih nacija priznala je rezolucijom ovaj praznik i odredila 2008. godinu za međunarodnu godinu jezika.
