BiH

POZIV ZA ŠKOLU POLITIČKOG AKTIVIZMA U BRČKOM

1 Juna, 2022BiH Mladi Obrazovanje Politika

Omladinski pokret Revolt poziva sve mlade aktiviste i aktivistice (17-30) s područja Distrikta Brčko da se prijave na Školu političkog aktivizma koja će se održati u periodu 01.-03.07.2022. godine.

Cilj škole je da kroz neformalno obrazovanje osnaži mlade ljude za učešće u procesima odlučivanja i donošenja odluka. Škola političkog aktivizma je programska i intenzivna aktivnost Omladinskog pokreta “Revolt” i svake godine izvede novu generaciju društveno-angažovanih mladih ljudi i aktivista_kinja. U tom smislu, prioritizirat’ će se učesnici_e koji nisu imali priliku do sada pohađati Školu političkog aktivizma u
Revoltovoj organizaciji.

Učesnici i učesnice će imati jedinstvenu priliku da se educiraju iz područja političke i medijske pismenosti, ali i izgrade vještine za jači građanski angažman u različitim oblastima društvenog djelovanja u svojim zajednicama. Broj učesnika/ca je ograničen.

Teme kojima ćemo se baviti kroz trodnevnu edukaciju su:
– Civilno društvo i njegov uticaj na procese odlučivanja / Građanska hrabrost
– Politička ekonomija
– Medijska pismenost
– Izbori i izborni proces

Učesnici i učesnice koji/e pokažu značajne rezultate u toku ovog procesa, dobit’ će priliku da prisustvuju sedmodnevnoj Školi političkog aktivizma koja će biti održana početkom septembra u
Tuzli.
Organizator snosi troškove smještaja, hrane i prijevoza.

Prijaviti se možete putem linka.

Rok za prijavu je 22.06.2022. godine.
Učesnici/e mogu očekivati povratnu informaciju o rezultatima prijave najkasnije do 24.06.2022. godine.

Za sva dodatna pitanja, možete se obratiti na e-mail adresu: [email protected] ili na broj telefona +38762355326.

Pročitaj više...

Pisalo je u novinama

26 Aprila, 2022BiH Kolumne Mediji Mladi

Za društvo koje čini veliki broj pojedinaca i pojedinki koji smatraju neku informaciju ili vijest istinitom jer je „bilo na televiziji“ ili „pisalo u novinama“ ne možemo baš reći da je medijski pismeno. Takvo je naše društvo. Stariji članovi društva, oni koji su nas odgajali, živjeli su u jednom sistemu koji nije njegovao duh slobode medija i istina je dolazila uvijek iz jednog izvora – države odnosno partije. Oni nisu imali ni interneta, ni sve širine, pozitivne i negativne, koju internet sa sobom nosi. U školama se djecu generalno ne motiviše da propituje kako ni svijet oko sebe, tako ni medijski sadržaj koji konzumiraju. Ipak, pomaka ima i treba ih priznati.

Medijski radnici i nevladin sektor polahko počinju uviđati probleme koje nekritičko pristupanje medijima može proizvesti, te se udruženim snagama bore s tom pošasti. Ono što zaista otežava rad sa mladima jeste vrlo slabo uređen zakonski okvir u kojem mediji mogu djelovati. Tako, naprimjer, najveći problem predstavljaju anonimni portali i društvene mreže koji su najveći proizvođači lažnih vijesti koje onda često prenesu i neki relevantniji mediji, pa čak i javni servis. U današnjem trenutku, kad su klikovi (čitaj novac) njavažniji (možda i jedini!) motiv pri objavljivanju informacija, jasno je da mediji neće mnogo razmišljati da li objaviti neku lažnu vijest, dezinformaciju ili manipulaciju (a ako to rade na internetu, vrlo je vjerovatno da neće snositi nikakav vid odgovornosti). Način kako mediji rade i izvještavaju nije samo neka sporadična maligna (još jedna u nizu) društvena pojava. Moramo biti svjesni da su mediji oni koji vrlo često kreiraju javno mnijenje o raznim pitanjima, pa onda je valjda jasno da su mediji u interesu onih kojima treba društveno odobravanje za vlastito djelovanje. Najčešće su ovdje radi o političkim figurama. Pa tako se neka društvena grupa može do te mjere stigmatizirati ili predstaviti takvim neprijateljem da je publika, koja taj sadržaj konzumira, spremna fizički odstraniti tog neprijatelja. Takvih slučajeva kroz historiju ima mnogo kako onih ekstremnih do manje drastičnih. Počev od holokausta nad Jevrejima do agresije na Ukrajinu.

Državni aparat koji medije drži u svojim rukama moćan je do te mjere da odobri rat ili motiviše na nasilje. Neznanju se moramo oduprijeti. Svako od nas može djelovati, makar to bilo na našem mikro nivou, u krugu bliskih ljudi. Ja možda svojoj 80-godišnjoj rahmetli nani nisam mogla objasniti da polarni medvjedi iz Coca-Cola reklame nemaju ljudske karakteristike, da ih niko nije tako dobro istrenirao, da je to montaža, ali sigurno da mogu svojim informatički pismenim prijateljima koji ponekad prosto nemaju vremena da vijest pročitaju do kraja, pa samo pročitaju naslov.

„Ovaj blog je proizvod inicijative „Čitaj i Pitaj“ u sklopu koje je pripremljena i provedena istoimena medijska kampanje na društvenim mrežama i istoimeni online webinar.“

Pročitaj više...

„Ekokriminal i slučajevi deponija“, vodič kroz ilegalne deponije

16 Marta, 2022BiH Ekologija Tuzla

Tim platforme Radničkog univerziteta podržane od strane Udruženja Front Slobode, kroz javni konkurs za implementiranje grupnog projekta u vidu višemjesečne kolaborativne intervencije mladih aktivistkinja i aktivista u lokalnoj zajednici, a na temu zelene transformacije i društvene pravde, odnosno zelene tranzicije i društvene brige, odabrao je grupe od 3 do 5 mladih aktivistkinja i aktivista koje su tokom svojih aktivnosti podržane kroz finansijsku, programsku, mentorsku i tehničku pomoć kako bi sprovele niz aktivnosti u polju zelenog rasta i društvene brige u svojoj lokalnoj zajednici (intervencije, akcije, multimedijalni uradci raznih žanrova i formata, tribine, kampanje, i slično), u periodu od oktobra 2021. godine do marta 2022. godine.

Kolaborativne intervencije podržane su od strane Udruženja Front Slobode i Fonda otvoreno društvo BiH. Podršku tokom kolaborativne intervencije dobila je i grupa mladih aktivista i aktivistica, članova/ica Omladinskog pokreta Revolt. Intervencija, podesno nazvana „Ekokriminal i slučajevi deponija“, fokusirala se na problem ilegalnih deponija u BiH i Tuzlanskom kantonu. Kroz educiranje i razgovore sa sugrađanima i sugrađankama, tim za sprovođenje intervencije imao je priliku u javni i lični diskurs približiti značaj rješavanja ovog opšte rasprostranjenog problema.

Poboljšanje bosanskohercegovačkog društva kroz društveni aktivizam ima za cilj implementaciju novih platformi dijelovanja u polju zelenog rasta kroz kolaborativne intervencije u zajednici. Potrebno je jačanje ljudskih, infrastrukturnih i institucionalnih kapaciteta kako bi se napravio zaokret ka zelenom rastu fokusirajući se istovremeno i na društvenu brigu unutar zajednice. Kolaborativne intervencije u konačnici imaju za cilj promjenu paradigme u poimanju društvenog razvoja, te pitanja rada, energije i rasta u lokalnoj zajednici.

Na linku možete pronaći Vodič kroz ilegalne deponije koju su kreirale aktivistkinje i aktivisti Omladinskog pokreta Revolt.

Pročitaj više...

21.februar – Dan maternjeg jezika

21 Februara, 2022BiH

Obilježavanje Međunarodnog dana maternjeg jezika, koji se slavi 21. februara, UNESCO je proglasio 1999. Generalna skupština Ujedinjenih nacija priznala je rezolucijom ovaj praznik i odredila 2008. godinu za međunarodnu godinu jezika.

Pročitaj više...

Indeks percepcije korupcije

9 Februara, 2022BiH Korupcija

Prije dva mjeseca, na međunarodni dan borbe protiv korupcije smo pisali o tome kako je Bosna i Hercegovina u 2020. najgorem položaju u odnosu sa zemljama iz regije, kako nam je ovo najlošija ocjena od 2012. i zapitali smo se kakvu ćemo dobiti za 2021.?

Rezultati su objavljeni i glase ovako: “Po ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije Bosna i Hercegovina zauzela je treće najgore mjesto u Evropi sa ocjenom 35, na skali od 0 do 100, što je ukupno pozicionira na 110. mjesto od 180 zemalja, a lošiji rezultat imaju samo Ukrajina i Rusija. Ocjena je ista kao i prošle godine i najgora je u posljednjoj deceniji, jer BiH, za razliku od zemalja okruženja, nije ostvarila nikakav napredak na polju borbe protiv korupcije, prije svega zbog političke opstrukcije ključnih reformi.”

Transparency International Bosna i Hercegovina

Pročitaj više...

DAN BORBE PROTIV DUHANSKOG DIMA

31 Januara, 2022BiH Kolumne Mladi Tuzla

AUTORICA: Azra Musić

Kao Dan borbe protiv duhanskog dima obilježava se 31. januar. Prema podacima SZO, u svijetu godišnje oko 6 miliona ljudi umire od posljedica pušenja, od čega 80% u zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama. Bosna i Hercegovina se nalazi među 13 vodećih zemalja svijeta po količini konzumiranih cigareta po glavi stanovnika na godišnjem nivou. Pored starijih i punoljetnih pušača kojima cigarete služe kao sredstvo borbe protiv stresa ili jednostavni užitak i predah od užurbane svakodnevice, trenutno 24,4% školske djece konzumira duhanske proizvode, što je za 7% više u odnosu na rezultate istraživanja iz 2013.

Zašto je sve veći broj maloljetnih pušača koji još uvijek idu u osnovnu ili srednju školu? Glavni uzrok tog rastućeg problema krije se u prevelikoj dostupnosti duhanskih proizvoda maloljetnicima. Cigarete se mogu kupiti u svakoj prodavnici, od hipermarketa do kioska, ali skoro nigdje uslov za kupovinu kutije cigareta nije pokazana lična karta. Na taj način, maloljetna djeca mogu bez problema kupiti cigarete, pa ih onda opušteno konzumirati na javnim mjestima, jer ne postoje odgovarajuće kazne i zabrane koje bi takve situacije regulisale. Maloljetnici počinju konzumirati duhanske proizvode iz različitih razloga, ali nedostatkom zakona koji bi uspješnije regulisao kupovinu i konzumiranje duhanskih proizvoda, sve im je dozvoljeno.

Problemi nastaju i kada roditelji konzumiraju cigarete dok se u istoj prostoriji nalaze njihova maloljetna djeca koja su primorana udisati štetni duhanski dim, i u čijim očima se previše rano normalizuje pušenje. Također, u većini restorana i kafića ne postoji adekvatno odvojen prostor za pušače. Iako su zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH još u maju podržali Nacrt zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, Dom naroda ga nikada nije stavio na dnevni red. Tim povodom se tada oglasio i doktor Mirsad Kacila. “Ovim putem javno ih pozivam da objasne zbog čega to rade, koji je razlog što nas brukaju i pred Evropskom unijom i pred normalnim svijetom. Zašto ne žele tu tačku staviti na dnevni red i usvojiti je? Na njihovu žalost, većina ljudi u ovoj državi želi da se donese taj zakon.

Ne želim da prejudiciram i nisam onaj koji sluša priče, ali postoje razni umovi koji ukazuju na određene institucije koje pokušavaju da vrbuju određen broj poslanika. To bi bio jedan mali signal dobre volje u ovom bunilu koje vlada kod nas i haosu koji su napravili gospoda političari, uključujući dio političara iz Federacije BiH. Postoje određena lobiranja i ne želim da vjerujem u to. Ta lobiranja su kontraproduktivna. Mislim da se treba stati ukraj tome, posebno kod lobiranja ljudi koji predstavljaju državu.”, rekao je doktor Kacila. Konzumirati duhanske proizvode ili ne, svakako je lični izbor svakog od nas i na to niko ne može uticati. Međutim, očigledno je da nam je potreban zakon koji će zaštiti maloljetnu djecu od mnogobrojnih posljedica konzumiranja duhanskih proizvoda i samog udisanja duhanskog dima.

Pročitaj više...

GIPS – Poskupljenje po drugi puta u kratkom periodu!

23 Januara, 2022BiH Mladi Tuzla

Sedmicu na izmaku obilježilo je ponovno poskupljenje dnevne karte u gradskom i prigradskom saobraćaju (GIPS d.d. Tuzla). Poskupljenje je to po drugi puta u kratkom periodu.

Dodatni je to udar na džepove građana i građanki Tuzlanskog kantona. Učenike. Studente. Radnike. Penzionere. Sve one koji svakodnevno koriste usluge javnog prijevoza.

Građani i građanke ogorčeni. Svoje nezadovoljstvo dijelili su putem društvenih mreža, gdje su isplivali i drugi problemi s ovim prijevoznikom. Kao, naprimjer, da sve linije svakodnevno i kasne. Ne ulazeći u opravdanost iznesenih primjedbi, kako na cijenu, tako i na kvalitetu usluga, Omladinski pokret Revolt smatra da jednom za svagda treba rasvijetliti pitanje javnog prijevoza i konkretno učešće Grada u organizaciji istog.

Novost je i to što ovoga puta iz GIPS-a nisu smatrali za shodno niti da obavijeste javnost koji su konkretni razlozi za posljednje poskupljenje, te da ne znamo koji je konkretan uzročnik izmjene kalkulacije cijene koštanja navedenih usluga. Nismo sigurni da je razlog ponovno povećanje cijene nafte na svjetskom tržištu, jer se ne možemo sjetiti kada je pad cijena nafte rezultirao smanjenjem cijena karata u gradskom prijevozu.

U cilju dobijanja relevantnih informacija o konkretnim razlozima povećanja cijena, obratili smo se i nadležnim gradskim službama, te ćemo javnost blagovremeno obavještavati.

Možda bi trebalo razmisliti da se na vrijeme napravi informativni raspis o izražavanju interesa drugih potencijalnih učesnika u organizaciji javnog prijevoza, za početak, samo na području Grada Tuzle. Malo zdrave konkurencije u učmaloj organizaciji javnog prijevoza sigurno neće biti na odmet. Mnoge bi to i uozbiljilo. Nadamo se da će gradske službe koje su zadužene za brigu o javnom prijevozu prepoznati ovu dobronamjernu sugestiju i ispitati javno mnijenje o postojanju interesa i drugih privrednih društava za organiziranje javnog prijevoza po povoljnijim uslovima. Ako ne povoljnijim, onda sigurno kvalitetnijim javnim prijevozom, čime bi građani i građanke Tuzle osjetili poboljšanje brige za kvalitet života u Gradu.

Nastavit’ ćemo pratiti ponašanje sviju učesnika u ovoj čitavoj halabuci sa akcentom na građane/ke koji, na kraju, trebaju da daju konačan sud…

Pročitaj više...

JaBiHEU #bezšteleipošteno

4 Januara, 2022BiH EU integracije Mladi Politika Tuzla

2021. godinu završili smo potpisivanjem Memoranduma o suradnji sa JaBiHEU na projektu #bezšteleipošteno .

Cilj projekta je ohrabriti mlade da se suprotstave korupciji i da nauče mehanizme borbe protiv korupcije.

Memorandum o suradnji potpisali su i:

Forum građana Tuzle

Fondacija tuzlanske zajednice

Omladinski resursni centar Tuzla – ORC Tuzla

Vijeće mladih Tuzlanskog kantona

Udruženje građana “Multi”

Karton revolucija

Pročitaj više...

USVOJEN AMANDMAN ZA POVEĆANJE IZNOSA GRANTA ZA MLADE

22 Decembra, 2021BiH Mladi Politika Tuzla

S ponosom možemo reći da su sredstva za izdvajanje iz budžeta Grada namijenjena za stavku Grant za projekte za mlade povećana za 7.000 KM, te da sada ukupno iznose 30.000 KM.

Rezultat je ovo višegodišnje borbe za povećanje novčanih izdvajanja za pomenutu stavku, a sve kako bi mladi ljudi dobili više prostora za implementaciju svojih ideja i razvoj Tuzle kao Grada mladih.

Omladinski pokret Revolt, kao organizacija registrirana u Registru omladinskih organizacija, a koja ima mogućnost apliciranja na projekte unutar ovog granta i koja je to činila, smatrao je da su su iznosi predviđeni za ovu stavku izuzetno niski. Grant za projekte za mlade do sada je imao procentualno jedno od najmanjih izdvajanja. Stoga smo kontinuirano inzistirali na promjeni pozivajući se na Strategiju za mlade 2017-2026 s akcionim planom za 2017-2019. godinu, koja je u 2018/19 predvidjela povećanje sredstava za 23.000 KM na 30.000 KM, predložili smo da se to učini ove godine.

Za pohvalu je činjenica da su vijećnici i vijećnice prepoznali značaj povećanja sredstava, prvenstveno za rad mladih, a time i razvoj Grada.

Naravno da smo primijetili da i u samom Gradskom vijeću pušu neki pozitivni vjetrovi prouzročeni podmlađivanjem i aktiviranjem mladih na strani vlasti što ovim putem cijenimo i podržavamo.

Jer, samo kroz zajednički angažman i jasno precizirane ciljeve uspjeh je zagarantovan.

Ovo je samo mali korak ka naprednijem društvu. U budžetu se mora vidjeti da je intencija Grada da sačuva mlade koji su već tu. Ali, pored toga, da privuče nove mlade koji će u Tuzli vidjeti svoju mogućnost za napredak.

***

Podsjetimo, Omladinski pokret Revolt je 18.11.2021. godine održao Javnu raspravu o Nacrtu budžeta Grada Tuzla za 2022. godinu, a na kojoj je Pokret izložio svoje prijedloge, ali i otvorio prostor za ostale građane i građanke da izlože svoje.

Kao i prethodnih godina, išli smo s jednim nama jako bitnim amandmanom, a koji se tiče nedovoljnih finansijskih sredstava za projekte udruženja mladih u oblasti kulture i sporta u Gradu Tuzla.

Pročitaj više...

MAĆEHINSKI ODNOS DRUŠTVA PREMA RUDARIMA

21 Decembra, 2021BiH Kolumne Politika Tuzla

AUTORICE: Azra Musić, Anamarija Divković, Sarah Idrizovic

Dan rudara oduvijek je bio važan datum. Jedan od onih za koje se u školama pripremaju priredbe. Naročito ako je u vašem mjestu radio rudnik. U i oko Tuzle to je značilo značajan broj manifestacija. Većina porodica imala je barem jednog člana koji je bio rudar, a u kućama su česti predmeti koji simbliziraju rudare i rad u rudnicima.

Život rudara nije nimalo lak. Nije bio čak ni onda kada je rudarstvo predstavljalo dobar dio privrede. Način rada nije bio na zadovoljavajućem nivou, što se, naravno, odrazilo i na njihov društveni položaj.

Uprkos tome, rudari su, kao i većina drugih radnika, imali značajnu ulogu u razvoju kulture. Sportski i kulturni klubovi osnivani su u okviru njihovih rudnika, te su tako nastajale razne sekcije koje su doprinosile daljem razvoju rudara.

Naravno, ne možemo govoriti o naslijeđu rudara bez da se osvrnemo na njihovu zajedničku borbu.

Rudari su u rudničkim oknima, krampama udaraju o zidove slabo osvijetljenih tunela, kolicima izvoze rudu na površinu. Smrti na radu su česte, a znak za sreću je molitva i vapaj za srećom – potrebnom više no ikad, 2021. je godina.

Stotinu i jednu godinu nakon Husinske bune dešava se nova velika borba za radnička prava. Rudari ukazuju na prevare i korupciju koja se pruža kroz citav sistem. I opet su glasni. Ukazuju na nepravdu koja im se godinama servira. Obustavljaju svoj rad i počinju borbu za prava koja im pripadaju. Ostatak društva ih razumije, vjeruje im i divi im se.

Svi smo u istom sosu, ali rudarska borba ostaje manje-više samo njihova borba. Prilika za društveno jedinstvo i reformu je propuštena. Ovaj su put sami riješli svoj problem, ali za par godina ćemo naići na kolektivnu krizu. Samo ćemo tada, pored već postojećih problema korupcije i kriminala, imati još jedan: gašenje termoelektrana kao njihovih najvažnijih kupaca čime postaje upitna i potreba postojanja rudnika. Bar u obimu koji imamo danas.

Bosna i Hercegovina već godinama kasni s reformom energetskog sistema, a svima se baca prašina u oči pričom kako rude ima i kako ne postoji razlog za brigu. I dok cijeli svijet teži energetskoj neutralnosti i obećava nametanje viših cijena na energiju i proizvode nastale iz “crne” energije, mi smo pokrili uši rukama i nadamo se razvoju elektrana – ovakvih kakve ih sad poznajemo. Jer, sve za profit. Pa makar on bio i kratkoročni.

O važnosti i značaju naših vrijednih rudara pričamo premalo, Ili nikako. A oni su vrijedni svakodnevnog pomena. Njihove ruke čine jedan stub naše države. Dok neumorno rade u teškim uslovima i sa zastarjelom mehanizacijom, teret koji nose ne očituje se samo u fizičkom smislu. Tu je i onaj teži teret. Onaj koji se nosi na duši kada znate da svakim ulaskom u jamu iskušavate sreću, a iza vas je porodica koju morate prehraniti.

Ovdje – gdje se za život zarađuje stotinama metara ispod zemlje, gdje sunce slabo grije, a kora hljeba nikad nije bila teža, ostaje nam samo to da čvrsto stanemo uz naše rudare, i danas, glasnije no ikad, kažemo: “Sretno, komorati!”

Pročitaj više...