U okviru kampanje “Birajmo i drugačije”, Omladinski pokret Revolt organizuje javnu tribinu sa mladim kandidatima/kinjama (18-30) za Skupštinu TK.
BiH
Uz podršku Grada Tuzla i Instituta za razvoj mladih KULT, Omladinski pokret Revolt poziva mlade političke aktiviste i aktivistice sa područja cijele Bosne i Hercegovine da se pridruže Ljetnoj školi političkog aktivizma, sedmodnevnoj edukaciji koja za cilj ima podizanje nivoa političke pismenosti mladih i poticanje mladih na aktivno učešće u procesima donošenja odluka, a koja će biti održana u periodu 5-11. septembra u Tuzli.
Omladinski pokret Revolt poziva sve mlade aktiviste i aktivistice (18-30) da se prijave na Školu političkog aktivizma koja će se održati u periodu 22.-24.07.2022. godine.
Cilj škole je da kroz neformalno obrazovanje osnaži mlade ljude za učešće u procesima odlučivanja i donošenja odluka. Škola političkog aktivizma je programska i intenzivna aktivnost Omladinskog pokreta “Revolt” i svake godine izvede novu generaciju društvenoangažovanih mladih ljudi i aktivista_kinja. U tom smislu, prioritizirat’ će se učesnici_e koji nisu imali priliku do sada pohađati Školu političkog aktivizma u Revoltovoj organizaciji.
Učesnici i učesnice će imati jedinstvenu priliku da se educiraju iz područja političke i medijske pismenosti, ali i izgrade vještine za jači građanski angažman u različitim oblastima društvenog djelovanja u svojim zajednicama. Broj učesnika/ca je ograničen.
Teme kojima ćemo se baviti kroz trodnevnu edukaciju su:
– Civilno društvo i njegov uticaj na procese odlučivanja / Građanska hrabrost
– Politička ekonomija
– Medijska pismenost
– Izbori i izborni proces
Učesnici i učesnice koji/e pokažu značajne rezultate u toku ovog procesa, dobit’ će priliku da prisustvuju sedmodnevnoj Školi političkog aktivizma koja će biti održana početkom septembra u Tuzli.
Organizator snosi troškove smještaja, hrane i prijevoza.
Prijaviti se možete putem linka.
Rok za prijavu je 19.07.2022. godine.
Učesnici/e mogu očekivati povratnu informaciju o rezultatima prijave najkasnije do 20.07.2022. godine.
Za sva dodatna pitanja, možete se obratiti na e-mail adresu: [email protected] ili na broj telefona +38762355326.
Omladinski pokret Revolt poziva sve mlade aktiviste i aktivistice (17-30) s područja Distrikta Brčko da se prijave na Školu političkog aktivizma koja će se održati u periodu 01.-03.07.2022. godine.
Cilj škole je da kroz neformalno obrazovanje osnaži mlade ljude za učešće u procesima odlučivanja i donošenja odluka. Škola političkog aktivizma je programska i intenzivna aktivnost Omladinskog pokreta “Revolt” i svake godine izvede novu generaciju društveno-angažovanih mladih ljudi i aktivista_kinja. U tom smislu, prioritizirat’ će se učesnici_e koji nisu imali priliku do sada pohađati Školu političkog aktivizma u
Revoltovoj organizaciji.
Učesnici i učesnice će imati jedinstvenu priliku da se educiraju iz područja političke i medijske pismenosti, ali i izgrade vještine za jači građanski angažman u različitim oblastima društvenog djelovanja u svojim zajednicama. Broj učesnika/ca je ograničen.
Teme kojima ćemo se baviti kroz trodnevnu edukaciju su:
– Civilno društvo i njegov uticaj na procese odlučivanja / Građanska hrabrost
– Politička ekonomija
– Medijska pismenost
– Izbori i izborni proces
Učesnici i učesnice koji/e pokažu značajne rezultate u toku ovog procesa, dobit’ će priliku da prisustvuju sedmodnevnoj Školi političkog aktivizma koja će biti održana početkom septembra u
Tuzli.
Organizator snosi troškove smještaja, hrane i prijevoza.
Prijaviti se možete putem linka.
Rok za prijavu je 22.06.2022. godine.
Učesnici/e mogu očekivati povratnu informaciju o rezultatima prijave najkasnije do 24.06.2022. godine.
Za sva dodatna pitanja, možete se obratiti na e-mail adresu: [email protected] ili na broj telefona +38762355326.
Za društvo koje čini veliki broj pojedinaca i pojedinki koji smatraju neku informaciju ili vijest istinitom jer je „bilo na televiziji“ ili „pisalo u novinama“ ne možemo baš reći da je medijski pismeno. Takvo je naše društvo. Stariji članovi društva, oni koji su nas odgajali, živjeli su u jednom sistemu koji nije njegovao duh slobode medija i istina je dolazila uvijek iz jednog izvora – države odnosno partije. Oni nisu imali ni interneta, ni sve širine, pozitivne i negativne, koju internet sa sobom nosi. U školama se djecu generalno ne motiviše da propituje kako ni svijet oko sebe, tako ni medijski sadržaj koji konzumiraju. Ipak, pomaka ima i treba ih priznati.
Medijski radnici i nevladin sektor polahko počinju uviđati probleme koje nekritičko pristupanje medijima može proizvesti, te se udruženim snagama bore s tom pošasti. Ono što zaista otežava rad sa mladima jeste vrlo slabo uređen zakonski okvir u kojem mediji mogu djelovati. Tako, naprimjer, najveći problem predstavljaju anonimni portali i društvene mreže koji su najveći proizvođači lažnih vijesti koje onda često prenesu i neki relevantniji mediji, pa čak i javni servis. U današnjem trenutku, kad su klikovi (čitaj novac) njavažniji (možda i jedini!) motiv pri objavljivanju informacija, jasno je da mediji neće mnogo razmišljati da li objaviti neku lažnu vijest, dezinformaciju ili manipulaciju (a ako to rade na internetu, vrlo je vjerovatno da neće snositi nikakav vid odgovornosti). Način kako mediji rade i izvještavaju nije samo neka sporadična maligna (još jedna u nizu) društvena pojava. Moramo biti svjesni da su mediji oni koji vrlo često kreiraju javno mnijenje o raznim pitanjima, pa onda je valjda jasno da su mediji u interesu onih kojima treba društveno odobravanje za vlastito djelovanje. Najčešće su ovdje radi o političkim figurama. Pa tako se neka društvena grupa može do te mjere stigmatizirati ili predstaviti takvim neprijateljem da je publika, koja taj sadržaj konzumira, spremna fizički odstraniti tog neprijatelja. Takvih slučajeva kroz historiju ima mnogo kako onih ekstremnih do manje drastičnih. Počev od holokausta nad Jevrejima do agresije na Ukrajinu.
Državni aparat koji medije drži u svojim rukama moćan je do te mjere da odobri rat ili motiviše na nasilje. Neznanju se moramo oduprijeti. Svako od nas može djelovati, makar to bilo na našem mikro nivou, u krugu bliskih ljudi. Ja možda svojoj 80-godišnjoj rahmetli nani nisam mogla objasniti da polarni medvjedi iz Coca-Cola reklame nemaju ljudske karakteristike, da ih niko nije tako dobro istrenirao, da je to montaža, ali sigurno da mogu svojim informatički pismenim prijateljima koji ponekad prosto nemaju vremena da vijest pročitaju do kraja, pa samo pročitaju naslov.
„Ovaj blog je proizvod inicijative „Čitaj i Pitaj“ u sklopu koje je pripremljena i provedena istoimena medijska kampanje na društvenim mrežama i istoimeni online webinar.“
Tim platforme Radničkog univerziteta podržane od strane Udruženja Front Slobode, kroz javni konkurs za implementiranje grupnog projekta u vidu višemjesečne kolaborativne intervencije mladih aktivistkinja i aktivista u lokalnoj zajednici, a na temu zelene transformacije i društvene pravde, odnosno zelene tranzicije i društvene brige, odabrao je grupe od 3 do 5 mladih aktivistkinja i aktivista koje su tokom svojih aktivnosti podržane kroz finansijsku, programsku, mentorsku i tehničku pomoć kako bi sprovele niz aktivnosti u polju zelenog rasta i društvene brige u svojoj lokalnoj zajednici (intervencije, akcije, multimedijalni uradci raznih žanrova i formata, tribine, kampanje, i slično), u periodu od oktobra 2021. godine do marta 2022. godine.
Kolaborativne intervencije podržane su od strane Udruženja Front Slobode i Fonda otvoreno društvo BiH. Podršku tokom kolaborativne intervencije dobila je i grupa mladih aktivista i aktivistica, članova/ica Omladinskog pokreta Revolt. Intervencija, podesno nazvana „Ekokriminal i slučajevi deponija“, fokusirala se na problem ilegalnih deponija u BiH i Tuzlanskom kantonu. Kroz educiranje i razgovore sa sugrađanima i sugrađankama, tim za sprovođenje intervencije imao je priliku u javni i lični diskurs približiti značaj rješavanja ovog opšte rasprostranjenog problema.
Poboljšanje bosanskohercegovačkog društva kroz društveni aktivizam ima za cilj implementaciju novih platformi dijelovanja u polju zelenog rasta kroz kolaborativne intervencije u zajednici. Potrebno je jačanje ljudskih, infrastrukturnih i institucionalnih kapaciteta kako bi se napravio zaokret ka zelenom rastu fokusirajući se istovremeno i na društvenu brigu unutar zajednice. Kolaborativne intervencije u konačnici imaju za cilj promjenu paradigme u poimanju društvenog razvoja, te pitanja rada, energije i rasta u lokalnoj zajednici.
Na linku možete pronaći Vodič kroz ilegalne deponije koju su kreirale aktivistkinje i aktivisti Omladinskog pokreta Revolt.
21 Februara, 2022BiH
Obilježavanje Međunarodnog dana maternjeg jezika, koji se slavi 21. februara, UNESCO je proglasio 1999. Generalna skupština Ujedinjenih nacija priznala je rezolucijom ovaj praznik i odredila 2008. godinu za međunarodnu godinu jezika.
Prije dva mjeseca, na međunarodni dan borbe protiv korupcije smo pisali o tome kako je Bosna i Hercegovina u 2020. najgorem položaju u odnosu sa zemljama iz regije, kako nam je ovo najlošija ocjena od 2012. i zapitali smo se kakvu ćemo dobiti za 2021.?
Rezultati su objavljeni i glase ovako: “Po ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije Bosna i Hercegovina zauzela je treće najgore mjesto u Evropi sa ocjenom 35, na skali od 0 do 100, što je ukupno pozicionira na 110. mjesto od 180 zemalja, a lošiji rezultat imaju samo Ukrajina i Rusija. Ocjena je ista kao i prošle godine i najgora je u posljednjoj deceniji, jer BiH, za razliku od zemalja okruženja, nije ostvarila nikakav napredak na polju borbe protiv korupcije, prije svega zbog političke opstrukcije ključnih reformi.”
AUTORICA: Azra Musić
Kao Dan borbe protiv duhanskog dima obilježava se 31. januar. Prema podacima SZO, u svijetu godišnje oko 6 miliona ljudi umire od posljedica pušenja, od čega 80% u zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama. Bosna i Hercegovina se nalazi među 13 vodećih zemalja svijeta po količini konzumiranih cigareta po glavi stanovnika na godišnjem nivou. Pored starijih i punoljetnih pušača kojima cigarete služe kao sredstvo borbe protiv stresa ili jednostavni užitak i predah od užurbane svakodnevice, trenutno 24,4% školske djece konzumira duhanske proizvode, što je za 7% više u odnosu na rezultate istraživanja iz 2013.
Zašto je sve veći broj maloljetnih pušača koji još uvijek idu u osnovnu ili srednju školu? Glavni uzrok tog rastućeg problema krije se u prevelikoj dostupnosti duhanskih proizvoda maloljetnicima. Cigarete se mogu kupiti u svakoj prodavnici, od hipermarketa do kioska, ali skoro nigdje uslov za kupovinu kutije cigareta nije pokazana lična karta. Na taj način, maloljetna djeca mogu bez problema kupiti cigarete, pa ih onda opušteno konzumirati na javnim mjestima, jer ne postoje odgovarajuće kazne i zabrane koje bi takve situacije regulisale. Maloljetnici počinju konzumirati duhanske proizvode iz različitih razloga, ali nedostatkom zakona koji bi uspješnije regulisao kupovinu i konzumiranje duhanskih proizvoda, sve im je dozvoljeno.
Problemi nastaju i kada roditelji konzumiraju cigarete dok se u istoj prostoriji nalaze njihova maloljetna djeca koja su primorana udisati štetni duhanski dim, i u čijim očima se previše rano normalizuje pušenje. Također, u većini restorana i kafića ne postoji adekvatno odvojen prostor za pušače. Iako su zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH još u maju podržali Nacrt zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, Dom naroda ga nikada nije stavio na dnevni red. Tim povodom se tada oglasio i doktor Mirsad Kacila. “Ovim putem javno ih pozivam da objasne zbog čega to rade, koji je razlog što nas brukaju i pred Evropskom unijom i pred normalnim svijetom. Zašto ne žele tu tačku staviti na dnevni red i usvojiti je? Na njihovu žalost, većina ljudi u ovoj državi želi da se donese taj zakon.
Ne želim da prejudiciram i nisam onaj koji sluša priče, ali postoje razni umovi koji ukazuju na određene institucije koje pokušavaju da vrbuju određen broj poslanika. To bi bio jedan mali signal dobre volje u ovom bunilu koje vlada kod nas i haosu koji su napravili gospoda političari, uključujući dio političara iz Federacije BiH. Postoje određena lobiranja i ne želim da vjerujem u to. Ta lobiranja su kontraproduktivna. Mislim da se treba stati ukraj tome, posebno kod lobiranja ljudi koji predstavljaju državu.”, rekao je doktor Kacila. Konzumirati duhanske proizvode ili ne, svakako je lični izbor svakog od nas i na to niko ne može uticati. Međutim, očigledno je da nam je potreban zakon koji će zaštiti maloljetnu djecu od mnogobrojnih posljedica konzumiranja duhanskih proizvoda i samog udisanja duhanskog dima.
Sedmicu na izmaku obilježilo je ponovno poskupljenje dnevne karte u gradskom i prigradskom saobraćaju (GIPS d.d. Tuzla). Poskupljenje je to po drugi puta u kratkom periodu.
Dodatni je to udar na džepove građana i građanki Tuzlanskog kantona. Učenike. Studente. Radnike. Penzionere. Sve one koji svakodnevno koriste usluge javnog prijevoza.
Građani i građanke ogorčeni. Svoje nezadovoljstvo dijelili su putem društvenih mreža, gdje su isplivali i drugi problemi s ovim prijevoznikom. Kao, naprimjer, da sve linije svakodnevno i kasne. Ne ulazeći u opravdanost iznesenih primjedbi, kako na cijenu, tako i na kvalitetu usluga, Omladinski pokret Revolt smatra da jednom za svagda treba rasvijetliti pitanje javnog prijevoza i konkretno učešće Grada u organizaciji istog.
Novost je i to što ovoga puta iz GIPS-a nisu smatrali za shodno niti da obavijeste javnost koji su konkretni razlozi za posljednje poskupljenje, te da ne znamo koji je konkretan uzročnik izmjene kalkulacije cijene koštanja navedenih usluga. Nismo sigurni da je razlog ponovno povećanje cijene nafte na svjetskom tržištu, jer se ne možemo sjetiti kada je pad cijena nafte rezultirao smanjenjem cijena karata u gradskom prijevozu.
U cilju dobijanja relevantnih informacija o konkretnim razlozima povećanja cijena, obratili smo se i nadležnim gradskim službama, te ćemo javnost blagovremeno obavještavati.
Možda bi trebalo razmisliti da se na vrijeme napravi informativni raspis o izražavanju interesa drugih potencijalnih učesnika u organizaciji javnog prijevoza, za početak, samo na području Grada Tuzle. Malo zdrave konkurencije u učmaloj organizaciji javnog prijevoza sigurno neće biti na odmet. Mnoge bi to i uozbiljilo. Nadamo se da će gradske službe koje su zadužene za brigu o javnom prijevozu prepoznati ovu dobronamjernu sugestiju i ispitati javno mnijenje o postojanju interesa i drugih privrednih društava za organiziranje javnog prijevoza po povoljnijim uslovima. Ako ne povoljnijim, onda sigurno kvalitetnijim javnim prijevozom, čime bi građani i građanke Tuzle osjetili poboljšanje brige za kvalitet života u Gradu.
Nastavit’ ćemo pratiti ponašanje sviju učesnika u ovoj čitavoj halabuci sa akcentom na građane/ke koji, na kraju, trebaju da daju konačan sud…
©2019 Omladinski Pokret Revolt · Sva prava zadržana.