Na današnji dan prije tačno 55 godina poslana je prva poruka, što je obilježilo početak
informatičke revolucije koja nas je dovela do interneta koji imamo danas. Kroz godine smo u sve
segmente svog svakodnevng života, skoro hipnotisano, integrisali upotrebu interneta, ne
razmišljajući o mogućim posljedicama. Internet je trenutno, uz ubrzan razvoj vještačke
inteligencije i mogućnosti koje ona donosi sa sobom, vrlo moćan alat, koji postaje izrazito
opasan kada se nađe u pogrešnim rukama. Svjedočimo sve češćoj zloupotrebi interneta kroz
prevare, krađu identiteta, pojavu tzv. „deepfake-a“, anonimno dijeljenje eksplicitnih sadržaja.
Ukoliko ste se nekada zapitali kako se naše nadleže institucije nose sa ovom situacijom, imamo
odgovor za vas – nikako! Zajedno sa većinom populacije i naše institucije su odlučile internet
smatrati samo bajkovitim mjestom gdje možemo dijeliti viceve i kulinarske recepte, a koje nema
nikakvu važniju pozadinu. Iz tog stava rezultirala je i činjenica da u zakonodavstvu naše države
internet nije definisan javni prostor, te se samim time nasilje na internetu ne može sankcionisati.
Ova činjenica otvara savršenu priliku nasilnicima da svoje frustracije prenesu u online sferu, te
bez straha, neometano uništavaju nebrojeno puno života.
Problem o kome se u regionu sve češće govori je pojavljivanje grupa na društvenim mrežama
koje nude viši nivo diskrecije, poput Discorda i Telegrama, u kojima se dijele eksplicitne
fotografije i videi žena, te maloljetnička pornografija. Sadržaji koji se distribuiraju putem tih
grupa su u većini slučajeva podijeljeni bez pristanka osobe koja se nalazi na fotografijama i
videima. Dijele ih oni koji su prvobitno došli do tih sadržaja kroz manipulaciju i prisilu, a većina
žena uopšte ne bude svjesna gdje su njihove fotografije završile i na koje načine su
zloupotrijebljene. Cilj ovih grupa je isključivo mizogena potreba za javnim ponižavanjem i
degradiranjem žena, dok muškarci za iste stvari dobivaju pohvale i odobravanje društva. Uz
pritisak i angažman građana, u Srbiji su neke od ovih Telegram grupa uspješno ugašene, ali to
ipak nije dugoročno rješenje problema. Slične grupe postoje i u našem gradu, kantonu, državi, ali
one još čekaju na gašenje.
Pored sveprisutne mizoginije kojoj svjedočimo svakodnevno na sve strašnijim i strašnijim
primjerima, alarmatnan problem je i nekompetentnost institucija da djeluju i zaštite žene koje se
nađu o ovoj situaciji, te adekvatno kazne nasilnike. Veliki broj nadležnih za rješavanje ovog
problema posjeduje manje znanja o internetu nego jedan prosječni srednjoškolac. Postoje i oni
koji ovaj problem ne smatraju nečim važnim jer „je dobila ono što je tražila“ i „što se slikala, ako
nije htjela da je gledaju“, te se ne žele zamarati rješavajući ga (prevedeno: radeći svoj posao).
Ako se nekim slučajem zadesite na nekoj od sjednica zakonodavnih tijela u našoj državi i pitate
šta naši izabrani predstavnici planiraju uraditi da se suzbiju pojave poput „deepfake-a“ i grupa za
distribuciju eksplicitnih sadržaja na Telegramu i Discordu, vjerovatno će vas samo zbunjeno
pogledati i odšetati razmišljajući o tome šta je sad pa to. O tome da će se institucije same
angažovati u rješavanju ovog problema, smiješno je i govoriti. Doduše, mnoge stvari u ovoj
državi su smiješne.
U nastavku teksta možete pročitati anonimni intervju sa djevojkom koja je doživjela cyber
nasilje:
OP Revolt: Da li biste nam mogli reći nešto o vašem isksutvu sa cyber nasiljem? Šta vam se
desilo i kako ste došli do saznanja da se vaše fotografije koriste u takve svrhe?
Sagovornica: Doživjela sam cyber nasilje kada je netko napravio lažni profil na Instagramu
koristeći moje osobne podatke i fotografije. Ova osoba je dodavala lažni seksualni sadržaj te je
poticala pratitelje da se pretplate na pornografske stranice. Saznala sam za ovaj profil kada mi ga
je poslao prijatelj.
OP Revolt: Nakon što ste to saznali da li ste slučaj prijavili policiji? Možete li nam reći nešto
više o tome kako se to odvilo?
Sagovornica: Nakon što sam saznala za lažni profil, odmah sam ga prijavila policiji sljedeći dan.
Do sada sam se više puta suočavala sličnim situacijama, ali nisam ništa konkretno poduzela.
Međutim, s obzirom na to da se ovaj put radilo o lažnom seksualnom sadržaju, osjećala sam da je
važno djelovati odmah.
OP Revolt: Na koji način su nadležni organi reagovali na vaš slučaj? Nakon koliko vremena ste
dobili odgovor od nadležnih organa?
Sagovornica: Nadležni organi su uzeli moje podatke i nakon nekoliko dana došli su na moju
kućnu adresu. Obavijestili su me da nemaju nikakve informacije o osobi koja je stvorila lažni
profil i da se ovakvi slučajevi stalno događaju drugima. Preporučili su mi da izbrisem svoje slike
s društvenih mreža kako bih se zaštitila. Međutim, smatram da to nije nikakvo rješenje i osjećam
se nezaštićeno u ovoj državi.
OP Revolt: Da li je ikakvo rješenje proizašlo iz vaše prijave?
Sagovornica: Kao što sam već spomenula, smatram da brisanje svojih slika s društvenih mreža
nije rješenje. Policija je nažalost odradila ovaj slučaj vrlo površno, što dodatno doprinosi
osjećaju nesigurnosti i nezaštićenosti. Očekivala sam temeljitiju istragu i veći angažman u
rješavanju ovog problema, koji se čini sveprisutnim u našoj zajednici.
OP Revolt: Kako se na kraju osjećate u vezi svega? Šta mislite da je potrebno promijeniti kada je
u pitanju reakcija nadležnih organa?
Sagovornica: Na kraju se osjećam razočarano i nesigurno. Ova situacija nije samo ostavila
emocionalne ožiljke, već i potaknula osjećaj ranjivosti. Smatram da je potrebno hitno unaprijediti
reakciju nadležnih organa. Trebali bi osigurati temeljitije istrage, pružiti podršku žrtvama i
educirati se o specifičnostima cyber nasilja. Također, važno je razviti jasnije smjernice za zaštitu
građana u digitalnom okruženju kako bismo se svi osjećali sigurnije.
