Lokalni izbori 2024: Izborni ciklus ili izborni cirkus?

U periodu od 6. septembra do 5. oktobra imali smo priliku svjedočiti predizbornoj kampanji u Bosni i Hercegovini. Sami izbori nisu donijeli mnogo promjene, ali je kampanja, pored ustaljenih metoda, donijela i nove načine privlačenja pažnje birača. Stranke su po ko zna koji put koristile razne metode kupovine glasova i pritisaka na birače, ali smo vidjeli i veće prisustvo kandidata na drušvenim mrežama nego ranije. Koliko god da je pohvalno to što i stranke sa naših prostora konačno idu u korak sa vremenom, toliko su društvene mreže i zloupotrebljivane. To se najviše dalo primijetiti u periodu prije zvaničnog početka predizborne kampanje, kada su kandidati pokušali pronaći rupe u zakonu kroz koje se mogu provući i početi promociju svoje kandidature malo ranije od dozvoljenog. Neki su u ovom naumu uspjeli, dok su većinu nevladine organizacije koje se bave izborima u Bosni i Hercegovini uspjele “uhvatiti”, te su dobili zaslužene kazne. Njima možemo reći samo – više sreće drugi put! Osim kršenja zakona koji se tiču preuranjene kampanje, tokom ove predizborne kampanje imali smo priliku vidjeti još neke zanimljive situacije, a njih ćemo se dotaći u nastavku teksta.

Plakatomanija: Kampanja bez granica

U Bosni i Hercegovini pojam legaliteta odnosno “legalnog”, odavno je opravdano upitan po mišljenju njenih građana i građanki. U predizbornoj kampanji nepovjerenja po ovom pitanju svakako ne manjka. U nelegalne radnje u okviru predizborne kampanje, između ostalog, spada i plakatiranje na mjestima koja za to nisu predviđena. 

Za početak se postavlja pitanje: ”Da li je uredu da se probudimo 6. Septembra i ugledamo svoju zgradu oblijepljenu plakatima?” – Naravno da ne! Izborni zakon Bosne i Hercegovine to prepoznaje kao nedopustivu radnju! Prema ovom zakonu političkim strankama, koalicijama, listama nezavisnih kandidata i nezavisnim kandidatima je zabranjeno da postavljaju oglase, plakate, postere, odnosno da pišu svoja imena i slogane koji su u vezi sa izbornom kampanjom na objektima u kojima su smješteni organi vlasti na svim nivoima, javna preduzeća, javne ustanove, unutar ili na zgradama mjesne zajednice, u vjerskim objektima i na javnim putevima i javnim površinama, osim na mjestima predviđenim za plakatiranje i oglašavanje. Mjesta koja su predviđena za plakatiranje i oglašavanje su oglasne ploče, oglasni stubovi, oglasni ormarići, ili u izuzetnom slučaju i uz dozvolu nadležne Službe, privremene ograde.

U Tuzli, ovaj dio Izbornog zakona se ispoštovao u centralnim dijelovima grada, te su se time lokalni politički lideri i stranke prikazali kao primjer poštovanja ovog izbornog pravila i drugim gradovima. Ipak, ova prividna činjenica prestaje biti istinita u okolnim tuzlanskim naseljima, nepristupačnim ulicama, ili bilo kojem dijelu grada koji ne spada u usku centralnu jezgru. Počevši od Sjenjaka, preko Tušnja, Dragodola do drugih okolnih mjesnih zajednica, plakati političkih stranaka i njihovih kandidata svoje mjesto su pronašli na stubovima rasvjete, zidovima zgrada, drveću, i drugim mjestima, svakako nepredviđenim za plakatiranje. Ovim primjerom, političke opcije koje smo mogli birati, pokazale su da ne tretiraju građane i građanke svih dijelova Tuzle podjednako, te da propisi izbornog zakona ne vrijede uvijek, i ne vrijede za sve podjednako.

Političke igre bez rješenja

U predizbornoj kampanji grada Tuzle, kao jedan od najočitijih nedostataka možemo istaći nedovoljno fokusiranje na političke programe. Stranke, odnosno kandidati, umjesto da su se bavili pitanjima značajnim za građane Tuzle, kampanju su u velikoj mjeri svodili na blaćenje i međusobno optuživanje.

Ovakav način predstavljanja, iako je možda privukao pažnju javnosti i građana u kratkoročnom smislu, moglo bi ostaviti dugoročne posljedice na povjerenje samih građana. Vizije i konkretni projekti za unaprijeđenje kvalitete života u Tuzli su pali u drugi plan, dok smo neprestano slušali međusobno optuživanje i iznošenje informacija nepotrebnih u političkoj kampanji. Umjesto da se suočimo sa realnim problemima poput urbanog razvoja grada, politička kampanja se svodila na blaćenje drugih strana, a ona kao takva ne može donijeti nikakvu pozitivnu promjenu.

Ukoliko se osvrnemo na samo sučeljavanje kandidata, kako za gradonačelnika, tako i za općinsko vijeće, primijetit ćemo da su kandidati uglavnom svoju izlaganje fokusirali na rješavanje pitanja gradskog prijevoza, koje je goruće pitanje već nekoliko godina, i kojem se ne nadzire skorije rješenje. Međutim, nijedan politički subjekt nije predstavio konkretno rješenje za rješavanje tog problema u skorije vrijeme.

Na kraju, ukoliko želimo da dođe do promjena, pristup političkih subjekata mora da bude potpuno drugačiji. Populizam i iznošenje za građane nepotrebnih informacija trebamo ostaviti po strani, te se u budućim političkim kampanjama okrenuti ka konkretnim rješenjima. 

Nove tehnologije i stari problemi

Nakon što smo preživjeli sve igre predizborne kampanje, stigao je i finiš svega, izborni dan. Kao i obično, na biračke odbore i posmatrače pao je najteži zadatak od svih – osigurati građanima validne rezultate koji će vjerodostojno prikazati njihov izbor. U moru već izvježbanih prevara i malverzacija izborni dan okončan je sa izlaznošću nešto manjom od 50%, što nas navodi na zaključak da je građanima Bosne i Hercegovine zapravo svejedno ko će naredne 4 godine odlučivati o njihovim životima. 

Po prvi put u historiji su korištene i nove tehnologije, a nepripremljenost i građana i biračkih odbora na njihovu upotrebu dovela je do još većeg kolapsa na većini biračkih mjesta. Čija je to krivica, dalo bi se raspravljati. Očigledno je da su se nakon nametnutih izmjena Izbornog zakona pogubili oni čija je dužnost bila organizovati sve aspekte ovog izbornog ciklusa, što se najbolje vidi u činjenici da je samo u Tuzli ponovo prebrojavano 38 od 155 biračkih mjesta. Ispravljati greške nadležnih institucija ponovno je palo upravo na građane – članove biračkih odbora. 

Naša je odluka da li ćemo dozvoliti da nemar i neodgovornost nadležnih institucija nastavi ugrožavati legitimitet nešeg izbornog sistema i validnost izbornih rezultata u našoj državi!