Koliko cijenimo naše vjerske slobode?
U samom središtu ljudskog postojanja, različitost napreduje u bezbrojnim izrazima vjere, vjerovanja i duhovnosti. Svjetski dan vjerskih sloboda, koji se obilježava svake godine na 15. januar, pojavljuje se kao svetionik od globalnog značaja, naglašavajući važnost zaštite i njegovanja temeljnog prava na vjersku slobodu za svakog pojedinca širom svijeta.
Ovaj dan nadilazi geografske, kulturne i ideološke granice, s ciljem njegovanja inkluzivnog svijeta u kojem se vjerske raznolikosti ne samo priznaju, nego i slave. Dok ulazimo u višestruke dimenzije vjerskih sloboda, obilježavanje ovog datuma nas poziva da razmislimo o napretku koji je postignut u promicanju ovog temeljnog prava, te razumijemo stalne izazove koji zahtijevaju našu zajedničku pažnju i rješenje. Pored toga, pruža platformu za dijalog, ohrabrujući vlast, institucije i pojedince da potvrde svoju posvećenost stvaranju okruženja u kojem se vjerska raznolikost ne samo štiti, već i slavi kao izvor snage za čovječanstvo. Samim time, izdvaja zemlje koje to prakticiraju.
Ovaj dan, također, podstiče kritičko ispitivanje globalnog odnosa koji se razvija, gdje se vjerske zajednice snalaze u složenosti modernog svijeta. Iako nas je napredak u tehnologiji i komunikaciji povezao na naizgled neočekivane načine, također je iznio na vidjelo slučajeve vjerske diskriminacije, nasilja, pa čak i progona. Svjetski dan vjerskih sloboda, stoga, poziva na ujedinjeni front protiv ovakvih izazova, zalažući se za politike i prakse koje štite prava pojedinaca da slobodno obožavaju i žive svoja uvjerenja bez straha.
Kako bismo objasnili sve pomenute pojave, uzet’ ćemo primjere Izraela i Palestine, Iraka, te Kine.
Status vjerskih sloboda u Izraelu i Palestini duboko je isprepleten s historijskim i političkim složenostima regije. Područje je to koje je stoljećima bilo žarište vjerskih, etničkih i geopolitičkih tenzija. Osnivanje Države Izrael 1948. godine i kasniji sukobi značajno su uticali na dinamiku vjerskih sloboda u regiji. Zanemarujući prošlost, danas je Izrael raznoliko društvo sa značajnom jevrejskom većinom, ali uključuje i arapske muslimane, kršćane i druge vjerske zajednice. Dok Izrael formalno garantuje slobodu vjeroispovijesti, tenzije nastaju zbog izraelsko-palestinskog sukoba. Palestinci, koji su pretežno islamske vjeroispovijesti, se suočavaju s izazovima, uključujući ograničenja kretanja i pristupa svetim mjestima. Na palestinskim teritorijama, posebno na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze, politička nestabilnost i sukobi dodatno komplikuju pejzaž vjerskih sloboda. Ograničenja kretanja i sukobi utiču na sposobnost pojedinaca da slobodno praktikuju svoje religije.
Irak se suočio sa značajnim izazovima o vjerskim slobodama, posebno nakon invazije 2003. i sukoba među sektašima koji su uslijedili. Porast ekstremističkih grupa, kao što je ISIS, samo je dodatno pogoršao vjerske tenzije. Manjinske vjerske zajednice, uključujući kršćane i jezide, suočile su se s progonom, raseljavanjem i nasiljem. Dok irački ustav garantuje slobodu vjeroispovijesti, stvarnost na terenu je puno složenija. Sigurnosni problemi, politička nestabilnost i sektaške podjele i dalje pogađaju vjerske manjine. Napadi na bogomolje i diskriminacija vjerskih grupa i dalje postoje, što utiče na njihovu sposobnost da slobodno prakticiraju svoju vjeru. Uloženi su napori da se riješe ova pitanja, ali situacija je i dalje nestabilna. Proces postkonfliktne obnove uključuje inicijative za promicanje vjerske tolerancije i zaštitu prava manjina, ali izazovi i dalje postoje.
Kineski pristup vjerskoj slobodi je pod velikim utjecajem njene političke ideologije i strukture upravljanja. Kineska vlada postavlja strogu kontrolu nad vjerskim običajima, nastojeći da upravlja i reguliše vjerske aktivnosti kroz institucije koje je odobrila država. Državna uprava za vjerska pitanja nadzire vjerske prakse, naglašavajući važnost usklađivanja vjerskih običaja sa socijalističkim vrijednostima. Vjerske grupe u Kini, uključujući budiste, kršćane, muslimane i druge, suočavaju se s ograničenjima u svojim aktivnostima. Crkve, džamije i hramovi se pomno nadgledaju, a vjerske vođe moraju se pridržavati doktrina koje je odobrila država. Podzemne ili neregistrovane vjerske grupe često se suočavaju s progonom, uz izvještaje o pritvorima, zatvaranju vjerskih institucija i ograničenju vjerskog izražavanja.
Politika vlade, posebno u regijama kao što je Xinjiang sa značajnom populacijom ujgurskih muslimana, izazvala je međunarodnu zabrinutost. Izvještaji o masovnim zatvaranjima, prisilnom radu i vjerskom potiskivanju skrenuli su pažnju na izazove s kojima se suočavaju vjerske manjine u Kini. U zaključku, status vjerskih sloboda u ovim regijama odražava složenu interakciju historijskih, političkih i društvenih faktora. Neophodni su stalni napori kako bi se odgovorilo na ove izazove i promoviralo okruženje u kojem pojedinci mogu slobodno prakticirati svoje religije bez straha od diskriminacije ili progona.
Obilježavajući Svjetski dan vjerskih sloboda, ne slavimo samo bogatstvo naših individualnih uvjerenja već i zajedničke vrijednosti koje nas povezuju kao globalnu zajednicu. To je dan koji nas poziva da se ponovo posvetimo principima tolerancije, empatije i razumijevanja. Njegujući okruženje koje cijeni vjerski pluralizam, doprinosimo svijetu u kojem pojedinci mogu mirno koegzistirati, vođeni zajedničkim principima ljudskog dostojanstva i slobode savjesti.