Fotografija preuzeta sa www.tuzlanski.ba
Lokalna samouprava osim funkcionalne lokalne vlasti obuhvata i organizirinje svih institucija imehanizama uređivanja odnosa u lokalnoj zajednici zasnovanih na neposrednoj demokratiji. Prema Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, regulišu i rukovode znatnim dijelom javnih poslova na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva. Prema politološkoj definiciji, lokalna samouprava podrazumijeva političko pravo građana da neposredno i putem svojih slobodno izabranih organa učestvuju u upravljanju javnim poslovima u lokalnoj zajednici i da je to zagarantovano ustavom i zakonom. (Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, 2007)
Jedan od glavnih obilježja lokalne samouprave jeste decentralizacija – odnosno slabljenje uticaja određenog centra političke moći i određene samostalnosti nižih nivoa vlasti.
Grad predstavlja samostalni političko-pravni subjekt u obliku jedinice lokalne samouprave.
Gradskim lokalnim vlastima pripada i to autonomno pravo da SVOJIM STATUTOM uređuje unutrašnju teritorijalno-administrativnu organizaciju.
Šta je nama građanima i građankama zajedničko u gradu kao jednoj kompleksnoj urbanoj, socijalnoj, ekonomskoj i kulturnoj zajednici ljudi? Snadbijevanje vodom i energijom. Gradski saobraćaj. Stanovanje. Predškolski odgoj i obrazovanje. Primarna zdravstvena zaštita. Kultura. Zaštita okoline. Rad ustanova i javnih preduzeća. Sportske i rekreativne aktivnosti.
Odluka o gradu Tuzla je usvojena 2014. godine. Statut Grada još uvijek nije.
Nacrt Statuta Grada Tuzla je usvojen 2014.godine. Međutim na sjednici održanoj 14. januara 2015.ovaj je Statut trpio razne rasprave i stavove u mandatu Gradskog Vijeća u periodu 2012-2016. pa sve do danas.
Grad Tuzla i dan danas funkcioniše po privremenoj Statutarnoj odluci o organizaciji Grada Tuzla gdje legalno primjenjuje Općinski Statut Tuzle i ispunjava uslove Zakona o Gradu Tuzla koji je usvojen 2. oktobra 2014. godine. U 2015. godini za nacrt Statuta Grada Tuzla je organizovana i javna rasprava zbog bitnosti mišljenja javnog mijenja i važnosti ovog pitanja za građane/ke. Što se tiče rasprave sporan je bio član 96. od kojeg se naknadno tražio stav i mišljenje Komisije za statutarna pitanja i propise. U novembru 2015. održana je tematska sjednica Kolegija Vijeća i Komisije za statutarna pitanja i propise. Zaključak je bio odgađanje ovog pitanja. Poslije izbora 2016. godine ovo pitanje se više nije našlo na dnevnom redu Gradskog Vijeća Tuzla, sve do 2017. godine kada je Komisija donijela zaključak da ne postoji zvaničan stav u vezi člana 96. nacrta Statuta Grada Tuzla, a koji se tiče izbora u mjesnim zajednicama.
U mandatu 2016-2020. je zatražen niz sastanaka Komisije za statutarna pitanja i propise, održani su sastanci sa političkim strankama, te je zatraženo je da se dostavi puna Informacija o dosadašnjoj proceduri oko Statuta kako bi se novi mandat upoznao s tim, i kako bi se izbjegle manipulacije. Ubrzo nakon toga je nastupio period predizborne kampanje za 2020. godinu, a pitanje Statuta se nastavilo odgađati jer nije postojao konsenzus oko jednog člana Statuta koji se tiče izbora u mjesnim zajednicama.
Komisija za statutarna pitanja i propise je primala naknade tokom svih godina, gdje izdvajanja za sve godine neusvajanja Statuta iznosi otprilike 147 000 KM.
Ova tačka dnevnog reda se našla i na posljednjoj sjednici GV Grada Tuzla. Sjednica je također trpila raspravu i još uvijek nije usvojen konsenzus oko pitanja Statuta Grada Tuzla, a vođena je i rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na posljednjoj sjednici održanoj 29.03.2021. godine izvedeni su sljedeći zakčljučci:
1. Zadužuje se Komisija za statutarna pitanja i propise da prilikom izrade prijedloga StatutaGrada Tuzla razmotri i analizira prijedloge, primjedbe i sugestije svih vijećnika, date tokom rasprave o Informaciji o provedenim aktivnostima na usvajanju Statuta Grada Tuzla.
2. Zadužuje se Stručna služba Gradskog vijeća da, u saradnji sa predsjedavajućim Gradskog vijeća razmotri i analizira diskusije svih vijećnika, date tokom rasprave o nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH, te da one koje ocjeni osnovanim, u formi prijedloga, primjedbi i sugestija dostavi predlagaču nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o principima lokalne samuprave u Federaciji BiH.
3. Zadužuje se Stručna služba Gradskog vijeća da izvod iz stenograma sa 4. sjednice Gradskog vijeća Tuzla, u dijelu rasprave o Informaciji o provedenim aktivnostima na usvajanju Statuta Grada Tuzla, dostavi Komisiji za statutarna pitanja i propise.
4. Gradsko vijeće Tuzla traži da se što prije održi sjednica Kolegija Gradskog vijeća na temu imenovanja savjeta mjesnih zajednica prema vežećem Statutu.
Jasmin Imamović, gradonačelnik Grada Tuzla je nakon konstituirajuće sjednice dao sljedeću izjavu za javnost, a povodom usvajanja Statuta Grada Tuzla: “Tuzla još uvijek nema usvojen Statut zbog problema dvotrećinske većine.” Poručuje da se ništa ne radi mimo zakona jer djeluju na bazi statutarne odluke.”Vidjet ćemo kako okupiti minimalno 21 vijećnika oko Statuta. Vidim da postoji volja i usaglašavanje teksta je jedan od zadataka svih nas zajedno.“
Iz ove izjave vidimo da postoji volja gradonačelnika za usvajanje Statuta, ali pitanje je da li će vlast prepoznati važnost i izboriti dvotrećinsku većinu u Vijeću da se pitanje Statuta u novom mandatu konačno riješi.
Statut Grada je važan dokument kojim se daje pravni legitimitet mjesnim zajednicama i autonomija. Veća politička moć mjesnih zajednica bi smanjila centralizaciju političke moći što trenutno nije slučaj kada je u pitanje primjenjivanje Statutarne odluke i Općinskog Statuta.
*Podaci vezani za proceduru (ne)usvajanja Statuta su preuzeti iz Stenograma sjednica Općinskog/Gradskog Vijeća i video snimaka sjednica Općinskog/Gradskog Vijeća (www.grad.tuzla.ba)
